Silia ma le 200 fanau aoga na maua le avanoa e molimauina ai taualumaga o le fono a le Palemene
O se vaaiga uigaese i le maota o le Palemene i le vaiaso na tea nei ina ua mafai ona auai atu le silia ma
O se vaaiga uigaese i le maota o le Palemene i le vaiaso na tea nei ina ua mafai ona auai atu le silia ma
Ua silia ma le toa 600 tagata o loo aumau i Samoa nei, ua tuuina atu i ai le auaunaga faamamā toto talu ona faavaeina le auaunaga
O le ata poo le faailoga faamauina lea o le a vaaia i le tele o vaega o le atunuu aemaise lava o tapenaga mo
E 10 tino maliliu o loo taooto i le falemaliu a le Maota Gasegase i Motootua, o mataupu na poloaia e le faamasino o le faamasinoga
Ua fefaasoaa’i i luga o auala o fesootaiga televavave, le facebook, faamaisega ma faamafanafanaga a le atunuu, ina ua sau
I le faamanatuina ai o le Aso faapitoa mo atunuu o le Taupulega (Commonwealth Day Service) na mafai ona auai
O le asō na faataunuuina ai se fonotaga tāua i le va o le Matagaluega o Leoleo ma le Interpol
Ua faailoa e le Minisita o Faatoaga ma Faigafaiva le susuga Laauli Leuatea Polataivao Fosi Schmidt, sona finagalo faasino i
Na siisii felafolafoaiga i le Palemene i le aso ananafi ina ua tali fuaitau le Minisita o Fesootaiga le Afioga
O faiga masani a le malo e fesoasoani i le itu tau seleni, pe a tapena se ‘au filifilia a le
I le faagasologa o le faatalanoaina o lipoti a matagaluega taitasi a le malo, sa fesiligia ai e le taitai
O le faia o amioga matagā, faaoolima i isi tagata ma le tagofia o le ava malosi o nisi ia
O le vaiaso lenei, na faalauiloa aloaia ai nisi o vaega tāua mo tapenaga e aofia ai faailoga faamauina (logo)
O le talanoaina o le lipoti a le komiti faapalemene mo nisi auaunaga a le Malo e pei o tagata
O le masina o Fepuari e pei ona faailoa e se molimau, na filifilia ai e le Malo le afioga
O loo lagolagoina e le ofisa sili o le Iuni a Tagata Faigaluega a le atunuu le finagalo o le Minisita o
O loo suesue e leoleo le mafuaaga o le maliu o se alii 33 tausaga le matua na maua i lona fale ua maliu. E lē o
Ua fefaasoaa’i i luga o auala o fesootaiga televavave, le facebook, faamaisega ma faamafanafanaga a le atunuu, ina ua sau i tua le tala faanoanoa,
I le faamanatuina ai o le Aso faapitoa mo atunuu o le Taupulega (Commonwealth Day Service) na mafai ona auai ma pepese ai ni alo
O le asō na faataunuuina ai se fonotaga tāua i le va o le Matagaluega o Leoleo ma le Interpol e tusa ai ma tapenaga
Ua faailoa e le Minisita o Faatoaga ma Faigafaiva le susuga Laauli Leuatea Polataivao Fosi Schmidt, sona finagalo faasino i le 400 eka o fanua
Na siisii felafolafoaiga i le Palemene i le aso ananafi ina ua tali fuaitau le Minisita o Fesootaiga le Afioga Toelupe Poumulinuku Onesemo i nisi
O faiga masani a le malo e fesoasoani i le itu tau seleni, pe a tapena se ‘au filifilia a le atunuu e masii atu mo
I le faagasologa o le faatalanoaina o lipoti a matagaluega taitasi a le malo, sa fesiligia ai e le taitai o le Itu Agai o
O le faia o amioga matagā, faaoolima i isi tagata ma le tagofia o le ava malosi o nisi ia o faafitauli o loo aliae
O le vaiaso lenei, na faalauiloa aloaia ai nisi o vaega tāua mo tapenaga e aofia ai faailoga faamauina (logo) ma le upega tafailagi mo le
O le talanoaina o le lipoti a le komiti faapalemene mo nisi auaunaga a le Malo e pei o tagata tafafao mai fafo, na saunoa
O le masina o Fepuari e pei ona faailoa e se molimau, na filifilia ai e le Malo le afioga Tuaopepe Dr Cam Wendt o
O loo lagolagoina e le ofisa sili o le Iuni a Tagata Faigaluega a le atunuu le finagalo o le Minisita o Galuega Faavaitaimi, o le lē lava
E silia ma le ‘afa o gasegase o le kanesa e matele ina faatoa iloa ina ua agai atu gasegase i le vaega o le
O le isi tamaitai faipule a le Greens, Darleen Tana ua faamalolo mo le taimi nei ona o tuuaiga, i le iai o lona sootaga
I faamaumauga a le faamasinoga ua faailoa ai faamatalaga i le faapefea i le tamaitai Faipule talu ai nei a le pati a le Greens
O se amataga fou mo Dr Therese Lautua, ina ua filifilia o ia e avea ma faiaoga i se tasi o Iunivesite iloga i Amerika,
Na tuufeanu se tasi o tamaitiiti aoga Palmerston North ananafi i vae o le taitai o le ACT, David Seymour
Ua sau i tua fuafuaga a le puleganuu a Aukilani le Auckland Council mo le faaalia o finagalo o tagata
O le vaai mamao a le kamupani telefoni a le Spark o le mafai lea ona faaaogā o suiga faatekonolosi
E tele tupe maua mai sala o le faaaogā o le telefoni ae o loo ave le taavale. E lē
O lea ua amata le suesuega a leoleo ma faailoa mai nisi faamatalaga e faatatau i le tino maliu na
O se auaunaga fou mo i latou e laveaiina mai i ni sauaga i Niu Sila mai nofoaga na tausia
O le fesili o loo mataitu e nisi pe faamata o le toe aumaia e le malo o le faiga
Na toe foi faiaoga ma tamaiti aoga o le Botany Downs Secondary College e faaauau aoga i le aso ananafi
Talu mai ona sau i tua le tala o le a alu le vāea a le TVNZ, e lē o
E lē o iai se manatu o le Palemia, Christopher Luxon e sui le tulafono o loo faatapulaa ai tausaga
Ua ioeina e lē sa avea ma Faipule a le Green Party, Golriz Ghahraman i ona moliaga e 4 o
E $7 miliona lea ua malie le malo e ave ma le Ruapehu Alpine Lifts. Ua sau ma le tala
O le a talimalo Niu Sila i le vaiaso fou i le malaga mai o le minisita o le va i fafo a Sina, Wang
Na tuufeanu se tasi o tamaitiiti aoga Palmerston North ananafi i vae o le taitai o le ACT, David Seymour a o ia asia ai
Ua sau i tua fuafuaga a le puleganuu a Aukilani le Auckland Council mo le faaalia o finagalo o tagata lautele i le mataupu o
O le vaai mamao a le kamupani telefoni a le Spark o le mafai lea ona faaaogā o suiga faatekonolosi o le artificial intelligence poo
O lea ua amata le suesuega a leoleo ma faailoa mai nisi faamatalaga e faatatau i le tino maliu na maua i le Aso Lua
O se auaunaga fou mo i latou e laveaiina mai i ni sauaga i Niu Sila mai nofoaga na tausia ai, ua silasila nei ia
O le fesili o loo mataitu e nisi pe faamata o le toe aumaia e le malo o le faiga faavae e faatatau i le
O le fesili o loo mataitu e nisi pe faamata o le toe aumaia e le malo o le faiga faavae e faatatau i le
O le faia o amioga matagā, faaoolima i isi tagata ma le tagofia o le ava malosi o nisi ia o faafitauli o loo aliae
O le vaiaso lenei, na faalauiloa aloaia ai nisi o vaega tāua mo tapenaga e aofia ai faailoga faamauina (logo) ma le upega tafailagi mo le
O le talanoaina o le lipoti a le komiti faapalemene mo nisi auaunaga a le Malo e pei o tagata tafafao mai fafo, na saunoa
O lenei lava o loo sailia pea e leoleo le misiterio o le faitau selau o kilo o le fualaau faasāina o le cocaine na
O le a tulai i le faamasinoga se alii ua molia i se afi na sasao ane i le itu Saute i Sisifo o Sini
Ua lipotia le toe tuu atu o se avanoa e le Iuni o tagata faigaluega a le Iunivesite o le Pasefika USP i le Pulega
Ua maliu se avetaavale ina ua soso’a e se train lana taavale i le itu i Matu o Melepone i le po anapo. E talitonu
Ua tauau lava ina faaauau pea le taatele o faalavelave ua lipotia o afi e sasao ane i fale ma
O le a asiasi mai i Ausetalia le minisita o le va i fafo a Saina mo le uluai taimi
Ua iu ina maliu si tagata faigaluega lea sa poloka i le faitau selau o mita i lalo o le
E i lalo teisi ifo i le ‘afa piliona le vaegatupe ua ma’umau a tagata Ausetalia i le tausaga na
O le aso 13 o Aperila lea ua faatulaga e faataunuu ai le palota laititi a le itumalo o lē
Ua faamatala e molimau le faate’ia ina ua maua faamatalaga e uiga i si ulugalii matutua na maua ua maliliu
O le asō ua amata ai le faamasinoga o le alii o Rohan Dennis, sa avea foi ma siamupini o
O le siitia pea o le aofai o talavou solitulafono i setete o Ausetalia ua faatulaga ai se tali atu
O se faalavelave foi talitutusa na tulai mai i Sini i le po foi anapo i le itu i Saute
E toatasi se alii ua lipotia ua maliu i se faalavelave i Melepone i le po anapo. Faailoa mai lipoti
Ua iai se lapataiga ua tuuina e se taitai leoleo i Kuiniselani i mātua ina ia silasila ia latou fanau
Ua lipotia le faatulaga o le Palemia e faailoa se vaegatupe e fā piliona, o se paketi mo fale i
Fai mai le iuga o se suesuega sa faia talu ai nei, o tamaiti e nonofo i faaitu i tua atu o aai aupito tetele
Ua tauau lava ina faaauau pea le taatele o faalavelave ua lipotia o afi e sasao ane i fale ma isi nofoaga e mafua mai
O le a asiasi mai i Ausetalia le minisita o le va i fafo a Saina mo le uluai taimi talu mai le 2017 ma
Ua iu ina maliu si tagata faigaluega lea sa poloka i le faitau selau o mita i lalo o le mine lea na solo se
E i lalo teisi ifo i le ‘afa piliona le vaegatupe ua ma’umau a tagata Ausetalia i le tausaga na tea nei ona o faiga
O le aso 13 o Aperila lea ua faatulaga e faataunuu ai le palota laititi a le itumalo o lē sa avea muamua ma Palemia
Ua faamatala e molimau le faate’ia ina ua maua faamatalaga e uiga i si ulugalii matutua na maua ua maliliu i lo la fale i
O le asō ua amata ai le faamasinoga o le alii o Rohan Dennis, sa avea foi ma siamupini o le lalolagi i le tietie
O le siitia pea o le aofai o talavou solitulafono i setete o Ausetalia ua faatulaga ai se tali atu iai a le faigamalo a
O se faalavelave foi talitutusa na tulai mai i Sini i le po foi anapo i le itu i Saute Sisifo o Sini. Lipotia mai
E toatasi se alii ua lipotia ua maliu i se faalavelave i Melepone i le po anapo. Faailoa mai lipoti a le 9News o le
Ua iai se lapataiga ua tuuina e se taitai leoleo i Kuiniselani i mātua ina ia silasila ia latou fanau ma le faaaogāina o le
Ua lipotia le faatulaga o le Palemia e faailoa se vaegatupe e fā piliona, o se paketi mo fale i le Northern Territory, e fuafua
O le faaitu lea o Western Sydney poo le itu i Sisifo o Sini ua o latou faia se taumafaiga
E 8 taaloga ua faamalolo ai le alii taalo o le Roosters, Spencer Leniu e le judiciary a le NRL
E manatu le alii fusu o Joseph Parker ua agavaa o ia e finau mo le Fusi o le lalolagi
Ua lipotia mai nei e le ABC Pacific le maoa’e ma le mata’ina o le aulakapi a tamaitai o le Penina
O le mae’a ai o le taamilosaga Oceania Rugby U20 Challenge, ua filifilia ai loa e le pulega a le
I tala mai le Pasefika a le ABC Network na ta’ua ai, na amata tuufaatasia lea faatasiga e le tamaitai
O le aulakapi a tamaitai a le Hurricanes Poua, o le a lē faatagaina le toe faia o le sivatau
E masani ai ona faalogoina le muāgagana – o mea e tutupu i Vegas e tuu ai pea i Vegas.
O le tamalii Samoa Kiwi logologoa i le kirikiti, Leaupepe Luteru Ross Poutoa Lote Taylor, ua ia faaalia, e faigata
Na saunoa Tom Coventry, le faiaoga lagolago o le Moana Pasifika, ua faalototeleina i latou i le malo a le
O se mitamitaga mo tagatanuu o Samoa le maua ai o faamatalaga le filifilia ai o se tasi o alo
Ua faaalia le agaga faafetai o le faiaoga ulu o le Lakapi Samoa i ‘au a tamaitai, Filoi Eneliko i