Ua lē tauva Sooalo Mene mo le nofoa o Gagaifomauga Nu.2
O le taeao analeila na toe feiloai ai nisi o sui o le itumalo Gagaifomauga Numera 2 ma ta’ita’i o le vaega faaupufai a le HRPP, e faailoa aloaia ai le toe faauiese i tua o le suafa o le
O le taeao analeila na toe feiloai ai nisi o sui o le itumalo Gagaifomauga Numera 2 ma ta’ita’i o le vaega faaupufai a le HRPP, e faailoa aloaia ai le toe faauiese i tua o le suafa o le
O le Aso Lulu o le vaiaso nei aso 18 o Me na atoa ai le tausaga talu ona aumai le faaiuga a le faamasinoga sili a le atunuu, na faalēaogā ai le faasilasilaga a le Ao o le Malo
Malo le folau i lenei masina ole tausaga. I le ava ma le fa’aaloalo tele e
Faamolemole i suli uma ole Aiga Sà SAVA’IINÀEA i SATUIATUA GAGA’EMALAE i Savaii, o è o loo
O le taeao analeila na toe feiloai ai nisi o sui o le itumalo Gagaifomauga Numera 2 ma ta’ita’i o le vaega faaupufai a le HRPP, e faailoa aloaia ai le toe faauiese i tua o le suafa o le fetalaiga Sooalo Umi Feo Mene ma ua le tauva ai nei i le faigapalota laititi
O le Aso Lulu o le vaiaso nei aso 18 o Me na atoa ai le tausaga talu ona aumai le faaiuga a le faamasinoga sili a le atunuu, na faalēaogā ai le faasilasilaga a le Ao o le Malo na poloaina ai le toe faia o se isi faigapalota tele faavavevave a le atunuu,
O le 3 miliona tala na pasia i le tala autū o le tupe a le Malo mo le tausaga faaletupe o loo faagasolo ua fuafua mo le faamanuiaga mo tagata e iai manaoga tumau o le tino, o lea ua lipotia le maua o lea faamanuiaga tau seleni e selau tala i le masina.
Ua lua lipoti a le matagaluega o le soifua maloloina o le ta’i fitu aso sa faamauina ai le pepesi o le faama’i i Samoa o loo tumau pea ona maualuga le pasene o le ituvai o tamaitai o loo pesia i le siama e 57 pasene faatusa i le itupa o alii e 43
O le fitu aso ua mavae amata mai i le aso 8 o Me seia pā’ia le aso 15 e tasi le afe ma le ono tagata o le atunuu na maua i le siama o le faama’i Koviti-19. O le lipoti lea mai le soifua maloloina na faalauaitele mai i le afiafi o le
Ua faamautū mai e le afioga i le Palemia i se feiloaiga i le Aso Lua o le a toe asia e le Palemene le aiaiga o le faavae e faasino i le nofoa faaopoopo o tamaitai i le 10 pasene. O le faato’ā tāpā lea o se finagalo o le taitai o le Malo
O le Aso Lua o le vaiaso asau o le a faailoa ai se faaiuga a le Fofoga Fetalai o le Palemene i se isi faitioga mai se sui faipule faasaga i se isi faipule ua taunuu atu i lona ofisa. E ese ai le faitioga tusitusia lea mai le faitioga a le faipule o
Faaauau pea ona gaoia ma faaleagaina faleoloa i Aukilani, ma o le taeao nei o Takanini. O le Vodafone ma le Bottle-O shop lea na osofaia pe tusa o le ‘afa o le lua i le vaveao analeila Ripoti a le Newshub o le faalua ai i totonu o le tolu vaiaso ua osofaia ai
Scrap to replace scheme, poo le fuafuaga a le malo o le a faamatuu mai ai le $569 miliona e trial ai le oo i le 2,500 taavale. O lenei vaegatupe o loo taulai lea i aiga e maualalalo faasolo atu ia i latou o loo i le ogatotonu o le faatulagana o tupe maua,
Tapunia se tasi o ward a le falemai i Southland ona o le maualuga o le lamatia i le faama’i. Mai le itula e 6 i le afiafi ananafi na sau ai le faatonuga e le o toe taliaina ni tagata asiasi e agai atu i le medical, surgical ma le rehabilitation ward ona o
Ua faaamaonia e le malo i le taeao analeila o le a mafai pea ona faaaooga ma lesitala tamaiti aoga faavaomalo pe mai isi atunuu, e i lalo ifo o le tausaga 9 i aoga i Niu Sila nei. O le mataupu lea sa faia ai se iloiloga ia Novema o le tausaga talu ai
Ua tofia nei se Hai Komesina fou o Niu Sila i le Atu Solomona ma ua filifilia iai e le minisita o le va i fafo, le susuga Jonathan Schwass e amata i lea tofiga i le faaiuga o le masina lenei. Fai mai Mahuta e iai talaaga o atuuu e lua, Aotearoa ma le
E lei manuia le lafo faatū mo le Pulega a Ueligitone ina ia teena le faatelēina o le malaevaalele i Ueligitone. O le lafo na faatū e le councillor o Iona Pannett ae faaluaina e le pulenuu o Sarah Free ma sa iloiloina i se fonotaga a le Pulega e lua itula na faia i
Ua ioe Southland District Council e sii le visitor levy e asia ai le Stewart Island i le $15 mai le 2025. O lea e na o le $5 le levy i le taimi nei, ma o le tau lea e lei toe suia talu mai le 2013. O le taeao ananafi na palota ai
Ua iai popolega i leoleo i Sini i nisi vevesi e ono toe tulai mai i le faaiuga o le vaiaso i taaloga talu le faalavelave ua maliu ai foi se tasi i le vaiaso nei, na fana e se tagata. O loo ta’ua i lipoti mai leoleo i totonu o le 2 tausaga ua
Ua folafola e le faigamalo a Niu Sa Uelese o le a ia faatupeina le toe faaleleia o se nofoaga i Sini o le a tuuina ai taavale eletise e fafaga ai maa. O lea fuafuaga e pei ona lipotia e le ABC o le a faatupe e le malo ma le Commonwealth. O le
Ua faatoese le minisita o aoga mai le itu i Saute o Ausetalia i le tamā o se teineititi na faaoolima iai se isi tamaititi aoga i le aoga i Eyre Peninsula High. Fai mai lipoti na takiki vaega o lona tino tulou faapea le ulu i se osofaiga na pueina ata i luga o
E eseese finagalo faaalia o tagata I nisi o ata ua aliae I luga o upega o fesootaiga ua vaaia ai el faitau afe o avoka ua lafoai I se nofoaga I Kuiniselani ua pala ai ma maumau. O le lipoti a le 7News ua faailoa ai ni faatalanoaga ma el aufaifaatoaga aemaise o sui
Ua folafola e le taitai o le Leipa le 2.2 piliona mo le vaega o femalagaaiga lautele I le aai o Melepone I Vitoria aemaise lava mo se sootaga foi mo nofoaafi poo trains. O se saunoaga na faia ale taitai, Anthony Albanese I Box Hill I Melepone na ia faalauiloa ai lea tulaga pe
O loo taumate nei le tulaga o iai si tamaititi 12 tausaga ua lipotia I le aso na pau mai ma se nofoaga o loo faia ai ni galuega I Perth I le itu I saute I sasae, fai mai leoleo na faavave atu le tamaitaiti I le falemai o tamaiti I Perth poo le
O le teineititi tolu tausaga o Nevaeh Austin lea na galo I totonu o le pasi mo le toeitiiti 6 itula ma ave ai I el falemai mo togafitiga ua faailoa mai I le aso ua toe feiloai ma ona matua ma ua faasolo manuia. Sa faamanava I le masini life support I Brisbane ile
Fai mai le alii faiaoga o Mal Meninga o le a ia lē finauina tama taaalo agavaa a le NRL poo le lakapi liki ina ia faamalosia le tuuina o le latou tautoga i le taaloga mo Ausetalia a’o lumanai ai le Ipu o le lalolagi i le taaloga lakapi liki. O suiga i le
O le Ring Magazine e faaigoa o le The Bible of Boxing ma e masani ona o latou faatulagaina le faasologa o tagata I vaega eseese o fusuaga ma ua o latou siitia nei le tulaga o le alii fusu o Joseph Parker I le tulaga fa. O lona uiga ua faatulaga ai Parker e
O se tala faanoanoa le maliu faafuase’i ai i le faaiuga o le vaiaso talu ai, o se tasi o alo o Samoa, Kelly Meafua o loo taalo lakapi i le kalapu lakapi a le Montauban i Falani, ina ua puna ifo i lalo i le river Tarn mai le auala laupapa, le Pont-Vieux i
Ua faailoa e le faiaogaulu a le ‘au taitoafitu a Samoa, Muliagatele Brian Lima lona aami atu o sui taaalo e toalua mai le atunuu e faaopoopo i le ‘au a le atunuu o loo iai nei i Dubai, a’o loma ai isi vae o le taamilosaga taitoafitu a le lalolagi i Toulouse i Falani
Ua sola le aulakapi taitoafitu a le Tama Uli mai Salelologa i Savaii ma le Ipu o le siamupini o le taamilosaga taitoafitu o le faamanatuina o fitafita sa tautua i le Taua Muamua ma le Taua Lona Lua a le Lalolagi, le ANZAC Day Rugby Sevens Tournament, sa tapenaina e le asosi o fitafita
Ua faailoa e le faiaogaulu a le ‘au taitoafitu a Samoa, Muliagatele Brian Lima lona aami atu o sui taaalo e toalua mai le atunuu e faaopoopo i le ‘au a le atunuu o loo iai nei i Dubai, a’o loma ai isi vae o le taamilosaga taitoafitu a le lalolagi i Toulouse i Falani
Ua sola le aulakapi taitoafitu a le Tama Uli mai Salelologa i Savaii ma le Ipu o le siamupini o le taamilosaga taitoafitu o le faamanatuina o fitafita sa tautua i le Taua Muamua ma le Taua Lona Lua a le Lalolagi, le ANZAC Day Rugby Sevens Tournament, sa tapenaina e le asosi o fitafita
Ua tapena le McDonald’s e tuua Rusia Silia ma le 30 tausaga talu ona iai le fale’aiga i Rusia ma o le siitau o Rusia ia Ukraine na sau ai ma tala ia Mati o le a tapunia mo se taimi le tumau le 850 faleaiga Peitai i le taeao nei ua faamautinoa mai ai
O le a amata feutanaiga a Niu Sila ma Iapani mo se maliega e fefaasoaa’i ai faamaumauga O se maliega ua faailoa mai I le maea o le uluai fonotaga a Jacinda Ardern ma le palemia o Iapani anapo I Tokyo Mai le tamaitai palemia ua ia faailoa o le a fetuutuunai I lea maliega
O Ausetalia lea ua faaopoopo atu I le lisi o isi atunuu oloo finau e le tatau ona auai Lusia I le fonotaga a le G20 o loo fuafua mo se taimi e le o toe mamao. O minisita o tupe ma kovana o faletupe a malo na tau ana savavali ese ma le fonotaga
Ua maea sainia e Solomona ma Saina le maliega mo puipuiga, poo le maliega lenei o loo popole ai Ausetalia, Niu Sila ma Amerika e ono tatala ai le faitotoa ia Saina e faamautu ai lana ami I le atu Pasefika Ua faamautinoa e le sooupu o le va I fafo a Saina o lea
Ua taunuu manuia le faigamalaga a le palemia ma lana au I Singapore O lea faatoa toe faimalaga lea o Jacinda Ardern I ni ana malaga faavaomalo I le silia ma le lua tausaga, ma I ripoti anapo o lea na faafeiloaia I le ofisa o le palemia o Singapore O lea na ui atu
O loo suesue e leoleo Fiti le taunuu atu o le vaa a se tasi o alii maumea Lusia e iai ona sootaga faapolokiki e aunoa ma se faatagana Ripotia o le alii pilionea Lusia ia Suleiman Kerimov o ia lea e anaina le Amadea lea ua faasa e Amerika Peretania faapea Iuni a Europa
Na taofia nisi o malaga i totonu o Amerika Samoa ina ua faamaonia suega poo test a se tasi o pailate a le vaalele Twin Otter Samoa Airways ua aafia i le koviti. I ripoti a le Talanei News e taua ai o se malaga na fuafua mo Manu’a i le afiafi o le Aso