Faasala i le falepuipui mo le 3 tausaga ma le 3 masina se talavou, i le fasioti tagata pa’ivalea
Ua faasala nei i le toese se talavou 14 tausaga le matua ina ua faamaonia e le faamasinoga ona moliaga
Ua faasala nei i le toese se talavou 14 tausaga le matua ina ua faamaonia e le faamasinoga ona moliaga
Ua faamaonia e leoleo le maua ai o se tino e nisi o sui o leoleo o le gataifale i
A o tuuina atu pea le tau’au fesoasoani a le atunuu mo Sasa’e Tutotonu, ua faailoa i se pepa o
Ua faamaonia ma tuuina mai e le Ofisa o Faamaumauga a Niu Sila numera o tagatānuu Aotearoa ua malaga ese
Ua lipotia mai nei le fano ai o le ola o se tagata i le faalavelave mata’utia, na alia’e mai
E lē o mālōlō lava galuega faatino a le Matāgaluega o Leoleo i le taumafai lea e taofia le tele
Ua molia nei i le tulafono se talavou e 20 tausaga le matua, i le fasioti tagata faamoemoeina, i se
E lē toe mamao ona faataunuuina lea o le nisi o taaloga faitaulia a le Manu Samoa e pei ona
Ua lipotia mai nei le molia ai o se alii i le faaleagaina ma le lavea ai o se taavale
E oo atu i le 5 ni au’upega mata’utia poo ni fana i lona faaperetaniaina o le military-style semi-automatics na
Ua tuuina mai nei ripoti a le leitio faavaomalo a Niu Sila, e tusa ai ma faamatalaga o le foufou
Na faamauina i nisi o ripoti ma faasalalauga i luga o upegatafailagi i le taeao nei le lūlū ai o
Ua faamaonia e tauala mai i se pepa o faamatalaga a le Ofisa o Femalaga’iga a Niu Sila, le faasala
Ua faamaonia mai le faai’uina ma le manuia ai o se galuega tuufaatasi a le Ofisa o Tiute ma le
Na faate’ia le to’atele o tagatānuu o loo aumau i itu Saute o Aukilani i le aoauli o le aso
Ua amata aloaia ai suiga i aiaiga o visa e asiasi mai ai tagata mai le Pasefika i totonu o
Ua faavae aloaia nei se vaega i lalo o le vaega’au a Niu Sila, le Royal New Zealand Air Force
Ua faasala nei e le faamasinoga le tamaitai o Julie Pearl De Los Santos, i lona faia ai o ni
E le o iai se faamoemoe o Niu Sila e faafaigaluega mai nisi mai le pasefika mo lana vaega o
Ua faaalia e sui o vaega‘au poo fitafita tau a Niu Sila le NZ Army lo latou fiafia tele i
Ua faamaonia mai nei le molia ai o ni tupulaga talavoue aofia ai ma se tamaitiiti 11 tausaga le matua,
Ua talosagaina nei e leoleo se fesoasoni mai le mamalu o le atunuu i ni faamatalaga e tusa ai ma
A o faasolo ai iloiloga ma faatalanoaga e le malo e tusa ai ma se pili o femalagaa’iga (immigration bill),
Ua tatala aloa’ia nei le nofoaga mo a’oga faaleoleo i Aukilani i lenei vaiaso. I se pepa o faamatalaga na
Ua faalauiloa mai e le NZ First le tuuina atu ai i luma o le Palemene o se pili taufaaofi
Ua faamaonia mai le oo atu i le 20 fautuaga ma lapata’iga a le Ofisa o le Vaaitau mo le
O loo i Samoa se ‘aumalaga a fanau a’oga o le Kolisi Maualuga a Malisi, poo le Marist College mai Niu Sila, o loo faasolo ai sa latou malaga taamilo i le atunuu ua faaigoaina o le “Malaga Tautua” tour. Ma e tusa ai ma polokalame a le ‘aumalaga, na faamauina ai le asia e fanau a’oga, o le
O se tala fiafia mo Niu Sila, le faalauiloa mai o le avea ai o le tama’ita’i fatusolo iloga o le atunuu ae o le Pasefika, ia Selina Tusitala Marsh ma ulua’i fatusolo mo faatasiga tetele a Malo o Taupulega poo le vaega ua ta’ua o le Commonwealth Poet
Ua faamaonia mai nei le faasala ai mo le 4 masina e le faamasinoga se tagata e puleaina se fale faigaluega mai Kalaiesitete; ina ua faamaonia moliaga e 2 o lea tagata i lona faia o ni faamatalaga ma faamaumauga lē sa’o ma le taufaasese i le Ofisa o Femalagaa’iga – Immigration New Zealand ma le moliaga e 1 o lona fesoasoani i se isi tagata e faia pe faaosoosoina e faia se soligatulafono i visa (aiding and abetting the breach of visa conditions). E tusa ai ma
O se tasi o alo o Samoa ma o se ta’ita’i foi o komiuniti i Niu Sila, Fauono Ken Laban