Ua oo mai nei numera o tulaga i palota a tagata eseese e tusa ai ma vaega faaupufai ma a latou taumafaiga i lenei vaitau a o le’i oo atu i le faigāpalota tele, ma ua faamauina nei le faaletonu tele o numera a paaga i le malo a le vaega faaupufai a le National, le New Zealand First ma le ACT.
Ta’ua i ripoti a le leitio faavaomalo a Niu Sila, o ia faamaumauga e mai se tala lata mai i sa’ili’iliga a le faalapotopotoga ua ta’ua o le Taxpayers’ Union-Curia.
Ae māua e ui i se faaletonu o le lagolago i le faigāmalo soofaatasi poo le coalition government ae o loo mafai pea i le numera o loo iai i le taimi nei ona faaauauina le ta’ita’iina o le malo.
E tusa ai ma faamaumauga ma i’uga o ia sa’ili’iliga e faapea, e 62 nofoa o loo maua pea e le faigāmalo soofaatasi, e 3 nofoa ua toesea talu mai le masina o Aperila pe a faatusatusa atu i le numera a le Itu Agai, e pei ona faamauina o lea ua i le 58 nofoa, ua faaopopoopo atu iai le 3 o nofoa.
O loo faatumauina pea le maualuga o le numera o tagata o loo faaalia lo latou fiafia tele i le vaega faaupufai a le Leipa e pei ona māua le siitia atu i le 31.9%, e lē pei o le taimi talu ai lea na māua ai le pa’ū tele o le latou numera mai 1.5 o togi.
E 0.2 togi na faaopoopo atu i le National lea na maua ai le 30%, ae mo le New Zealand First, na tuuitiitia a latou numera i le 1.9 e maua ai le 11.7%.
O loo lona 4 le Green Party i le 9.7%, siitia le maualuga i le 1.9 togi, ae o le ACT ua molimauina le matua’i pa’ū lava o ana numera e pei ona iai le 2.5 togi ua tuuitiitia ai pe tusa lea ma le 6.5% ua iai nei.
O le Te Pāti Māori o loo i le 4.1% ua siitia i le 1.5 togi.
Ma i faatulagaga o sui faipule e tusa ma nei numera, ua faaalia e 39 sui faipule e mai le National e ono ulufale i le Palemene, auai faatasi atu ai ma le 15 o faipule a le New Zealand First ma le 8 o faipule mai le ACT e maua ai le 62 e fausia ai se faigāmalo soofaatasi.
Ta’ua e ono ulufale le oo atu i le 41 o faipule mai le Leipa, ae e lē maua lava le numera e tula’i mai ai i le faigāmalo, e tusa foi pea faaopoopo atu iai le 12 o sui faipule mai le Green ma le 5 mai le Te Pati Maori.
I faamaumauga mo se Palemia e tatau ona tula’i mai, ua toe alu i luga le numera a le ta’ita’i o le National ia Christopher Luxon, e tasi le togi o loo maualuga ai ma ausia ai pasene e 21.5, ae pa’ū le numera a Chris Hipkins e 2.7 togi ua tuuitiitia ai ma oo ai i le na o le 19%.
O loo lona tolu le Minisita o le Va i Fafo, o le ta’ita’i o le New Zealand First, Winston Peters i pasene e 11.6%, e 0.5 togi ua tuuitiitia ai ana numera.
Mo le silafia o nei faamaumauga, e faatautaia mai le to’aafe o tagatānuu eseese i totonu o Niu Sila, ma e faia e tauala atu i auala o fesoota’iga, e pei o telefoni, mai le va o le Aso Sa aso 3 o Me agai mai i le Aso Tofi, aso 7 o Me.
Mai lea numera e 1000 na faia iai le sa’ili’iliga i lea taimi, e 914 tagata na ioe ma faamauina a latou tali e tusa ai ma le sa’ili’iliga, o le 49 e le’i mautonu poo ai e lagolago iai ma le 37 na lē manana’o e tali i fesili na tuuina atu.
Puna o Faamatalaga: https://www.rnz.co.nz/news/political/594972/new-poll-coalition-partners-tumble-but-could-still-form-government







































































































