Search

Ina pepese Aleluia ua fanau le tupu! Ua lata mai le aso e faamanatu ai le fanau mai o Iesu, lo tatou Alii Faaola. Le pepe o le Kerisimasi. Amata nei loa le taumafaiga, e faagata i le aso 20 o Tesema. O le a faia le se’i i le aso lava lena i le 10 i le taeao. (faitau manino aiaiga)

National would bring 39 MPs into Parliament under the new poll results, with 15 MPs from NZ First and eight from ACT. Photo: File photo. Photo: VNP / Daniela Maoate-Cox

Faaletonu numera a le faigāmalo soofaatasi ae o loo mafai pea ona latou faia se faigāmalo 

Ua oo mai nei numera o tulaga i palota a tagata eseese e tusa ai ma vaega faaupufai ma a latou taumafaiga i lenei vaitau a o le’i oo atu i le faigāpalota tele, ma ua faamauina nei le faaletonu tele o numera a paaga i le malo a le vaega faaupufai a le National, le New Zealand First ma le ACT. 

Ta’ua i ripoti a le leitio faavaomalo a Niu Sila, o ia faamaumauga e mai se tala lata mai i sa’ili’iliga a le faalapotopotoga ua ta’ua o le Taxpayers’ Union-Curia. 

Ae māua e ui i se faaletonu o le lagolago i le faigāmalo soofaatasi poo le coalition government ae o loo mafai pea i le numera o loo iai i le taimi nei ona faaauauina le ta’ita’iina o le malo.

E tusa ai ma faamaumauga ma i’uga o ia sa’ili’iliga e faapea, e 62 nofoa o loo maua pea e le faigāmalo soofaatasi, e 3 nofoa ua toesea talu mai le masina o Aperila pe a faatusatusa atu i le numera a le Itu Agai, e pei ona faamauina o lea ua i le 58 nofoa, ua faaopopoopo atu iai le 3 o nofoa. 

O loo faatumauina pea le maualuga o le numera o tagata o loo faaalia lo latou fiafia tele i le vaega faaupufai a le Leipa e pei ona māua le siitia atu i le 31.9%, e lē pei o le taimi talu ai lea na māua ai le pa’ū tele o le latou numera mai 1.5 o togi.

E 0.2 togi na faaopoopo atu i le National lea na maua ai le 30%, ae mo le New Zealand First, na tuuitiitia a latou numera i le 1.9 e maua ai le 11.7%.

O loo lona 4 le Green Party i le 9.7%, siitia le maualuga i le 1.9 togi, ae o le ACT ua molimauina le matua’i pa’ū lava o ana numera e pei ona iai le 2.5 togi ua tuuitiitia ai pe tusa lea ma le 6.5% ua iai nei. 

O le Te Pāti Māori o loo i le 4.1% ua siitia i le 1.5 togi.

Ma i faatulagaga o sui faipule e tusa ma nei numera, ua faaalia e 39 sui faipule e mai le National e ono ulufale i le Palemene, auai faatasi atu ai ma le 15 o faipule a le New Zealand First ma le 8 o faipule mai le ACT e maua ai le 62 e fausia ai se faigāmalo soofaatasi. 

Ta’ua e ono ulufale le oo atu i le 41 o faipule mai le Leipa, ae e lē maua lava le numera e tula’i mai ai i le faigāmalo, e tusa foi pea faaopoopo atu iai le 12 o sui faipule mai le Green ma le 5 mai le Te Pati Maori. 

I faamaumauga mo se Palemia e tatau ona tula’i mai, ua toe alu i luga le numera a le ta’ita’i o le National ia Christopher Luxon, e tasi le togi o loo maualuga ai ma ausia ai pasene e 21.5, ae pa’ū le numera a Chris Hipkins e 2.7 togi ua tuuitiitia ai ma oo ai i le na o le 19%.

O loo lona tolu le Minisita o le Va i Fafo, o le ta’ita’i o le New Zealand First, Winston Peters i pasene e 11.6%, e 0.5 togi ua tuuitiitia ai ana numera.

Mo le silafia o nei faamaumauga, e faatautaia mai le to’aafe o tagatānuu eseese i totonu o Niu Sila, ma e faia e tauala atu i auala o fesoota’iga, e pei o telefoni, mai le va o le Aso Sa aso 3 o Me agai mai i le Aso Tofi, aso 7 o Me. 

Mai lea numera e 1000 na faia iai le sa’ili’iliga i lea taimi, e 914 tagata na ioe ma faamauina a latou tali e tusa ai ma le sa’ili’iliga, o le 49 e le’i mautonu poo ai e lagolago iai ma le 37 na lē manana’o e tali i fesili na tuuina atu.

Puna o Faamatalaga: https://www.rnz.co.nz/news/political/594972/new-poll-coalition-partners-tumble-but-could-still-form-government

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required