Search
Search
PM Chris Hipkins. Photo by 1News

‘E lē o iai se lamatiaga faaauau mo tagata’…faato’afilemu e le Palemia le atunuu

Ua mae’a le feiloaiga a le Palemia, Chris Hipkins ma le autusitala e logo ai le atunuu atoa e tusa o le faalavelave na tulai mai le taeao nei i le taulaga tele i Aukilani.

Saunoa Hipkins, o le faalavelave na fealua’i ai se alii 24 tausaga ma se laau malosi ma faapāpā solo i le nofoaga o loo pisi ai feoa’iga a tagata ma galuega i le aai o Aukilani, e leai se fesoota’iga ma se osofaiga o ni faiga faatupu faalavelave, ma e lē o se tulaga o iai se faamata’uga i le atunuu atoa.

O le osofaiga e lei mafua ai ni uunaiga tetee faapolokiki poo ni mafuaaga tetee i nisi o mataupu o ni talitonuga e pei ona sa iai i nisi osofaiga faapea i taimi ua tuanai.

Faamautinoa mai foi e Hipkins, e leai se sootaga a le faalavelave na tulai mai ma le tatalaga aloaia o le taamilosaga o le Ipu a le Lalolagi o le soka a tamaitai; o lea o le a faaauau ai lava le polokalame e pei ona faatulaga ai le taaloga muamua e tatala ai le taamilosaga, lea o le a faia i Eden Park i le afiafi nanei.

O loo faaauau pea la suesuega a leoleo i se isi mafuaaga tonu o le ma’ema’e o lea alii e ui ina ua iai foi nisi lipoti salatua i luga o auala o fesootaiga televavave e pei le twitter o loo ta’ua ai o loo tau masalommia le iai o ni sootaga fualaau faasāina, peitaia o loo faatalia pea le lipoti aloaia mai leoleo.

Sa faafetaia ma viiviia a le alii Palemia auaunaga uma mo tulaga o faalavelave faafuase’i, i le vave o le latou tali mai ma le faatinoga o le tautua mo le puipuiga o tagata uma sa ono latalata ane i le vaega tonu na tupu ai le faalavelave.

O le lipoti pito lata mai, e toaono tagata ua faamanu’alia, o le toatolu o i latou na o loo iai i se tulaga tigaina.

E toatolu ua faamaonia ua maliliu, e aofia ai i le toatolu lena le alii na faatupuina le faalavelave.

O le alii na tafanaina tagata, ua faamautinoa mai i le lipoti a le NZ Herald, sa tuli sona faasalaga e taofia ai i lona aiga (home detention) ona o aafiaga o ni faiga sauā i totonu o le aiga (domestic violence), le ala lea sa faamau ai le tauvae e mata’itu ai e leoleo gaioiga uma a lenei alii.

Tala sili ona faitaulia

SAMOA UPDATE

PODCASTS

Listen on

TALA FOU MAI SAMOA

FAATALATALANOAGA

POLOKALAME A LEOLEO

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required