Ua lē tasi ae ua atulasi le tafe mai pea o le agalelei o le malo o Ausetalia e ala i fesoasoani mo le faaleleia o auaunaga eseese a le malo, aemaise ai le auaunaga faasoifua mālōlōina mo le soifua lelei o o tatou tagata.
A o iai i Samoa le tama’ita’i Kovana Sili o Ausetalia ona o le valaaulia o sauniga o le faamanatuina o le tuto’atasi i lenei masina, o se avanoa lelei e lē gata ua feiloa’i atu ai i ta’ita’i o le malo ae ua ia tauaao ai ma se tasi o foa’i a lona malo o masini o fesoota’iga faatekonolosi mo le faaleleia o le auaunaga a le matāgaluega o le soifua mālōlōina.
O lea foa’i e tusa lona tau atoa ma le 450 afe tālā Samoa poo le 260 afe tupe Ausetalia.
O ia masini ua aofia ai komepiuta laiti e mafai ona feavea’i poo laptops faapea masini e fai ai kopi o pepa o faamatalaga eseese tau i le auaunaga a le matāgaluega.
Ma ua faailoa ai e le Minisita o le Soifua Mālōlōina i le taliaina o lea foa’i, o se faailoga o le loloto o sootaga vavalalata o faigāpaaga a Ausetalia ma le malo o Samoa.
O se sootaga foi ua tele tausaga o faaauau pea le agalelei o lea malo.
O le Aso Gafua na tatala ai nisi o galuega o loo fesoasoani ai foi lea malo o le ofisa fou o le fono aoao faitulafono, ma le faapaologa ua fausia i lumāmaota o le maota fono o le Palemene na faatupe foi e lea malo, ma o le tau o ia galuega e 66 miliona tālā Samoa.
Ua faailoa e le ofisa o lea malo i Apia o lea foa’i pe a faaopoopo iai ma isi fesoasoani i le auaunaga o masini faaonaponei e faaaogā ai fesoota’iga faatekonolosi ua maua ai le tau atoa e 7 miliona 500 afe tālā Samoa.




















































































































