Search
Dr Natalie Netzler

Vavala mai aogā o vai a taulasea Pasefika mo puipuiga mai faama’i

Ua faailoa mai e se vaega o saienitisi, o i latou o ni tamaitai foma’i mai tupuaga Pasefika, o a latou suesuega na faia i le faaaogāina o vai Samoa, ua aliali mai ai, e ono aogā nei vai faaleaganuu a taulasea Pasefika i puipuiga e tetee atu i siama poo vairusi o loo faapogaia ai nisi o faama’i pipisi.

O le tamaitai foma’i, Dr Natalie Netzler mai ona tupuaga (Ngāti Ruanui, Ngāti Hauā, mai Motootua i Samoa, ma Sikotilani), o ia o se faiaoga sinia ma o se tagata suesue i mea tau vairusi i le Waipapa Taumata Rau, i le Iunivesite a Aukilani i le Faculty of Medical and Health Sciences, o se tasi o loo auai i lenei vaega suesue, o loo latou vailiilia pe faapefea i vai Samoa poo vai o loo faaaogā i fofo a taulasea i le Pasefika (traditional medicine) ona aogā i le gaosiga o fualaau ma vailaau mai atunuu europa (western medicine).

O loo galulue faatasi i latou uma ma se tasi foi tamaitai foma’i, Dr Helen Woolner (Atu Kuki Maoli – Mauke: Kimiangatau; Papa’a) o loo galue i le Iunivesite a Vitoria, faapea le tamaitai Samoa, Masuisuialemalietoa Dr Seeseei Molimau-Samasoni, mai afioaga o Leulumoega Tuai ma Apolima Uta i Samoa, o ia o le pule poo le Manager of the Plants and Postharvest Technologies Division i le Scientific Research Organisation of Samoa le SROS, ma o lenei suesuega o loo latou galulue faatasi ai ma nisi o taulasea i Samoa.

I le ono masina talu ai, sa faia ai sailiiliga a nei saienitisi i nisi o aogā o vai Samoa e mafai ona tetee atu ai i le siama o le KOVITI-19.

Na ta’ua e Dr Netzler, ‘o se taimi muamua lea ua matuā faia ai ni a latou suesuega i le faaaogāina o vai Samoa mo puipuiga e tetee atu i le KOVITI-19; ma o loo vavala mai le tulaga lelei o iuga na maua mai na suesuega.’

O loo faataitai e nei tamaitai saienitisi vai faaleaganuu (traditional medicines) i vairusi eseese se’i vaai pe mafai ona faaaogā faatasi nei vai faaleaganuu ma vailaau faafomai (clinical antivirals) lea o loo faaaogā e tineia ai siama e pei o le Paxlovid.

O nei tamaitai saienitisi uma e iai o latou talaaga ma silafia i le faaaogāina o vai faaleaganuu mai o latou atunuu, o ni tomai e tuufaasolo mai o latou tuaa sa galulue ai foi o ni taulasea, ma ua latou silafia lelei foi le tāua o le malupuipuia o na tomai i totonu o le Pasefika ma o latou atunuu.

Aemaise ai, o le iai o na tomai faatasi ai ma le atamai ua iai i nei ona po i a’oa’oga ma suesuega o loo faalautele ai o latou silafia, o lea ua mafai ai ona latou galulue faatasi e faamautu se iuga sili ona lelei, pe afai o le a mafai e vai o loo faaaogā e taulasea o atumotu taitasi ona gaosi ane ai ni togafitiga e puipuia ai soifua o tatou lava tagata mai le tele o faama’i pipisi ua alia’e mai i lenei vaitaimi.

O se faatofā’iga sili ona tāua lenei pe afai e faamae’a uma suesuega o loo saga’i atu i ai nei alo o le Pasefika, ma mafai ai ona faaaogā vai ma togafitiga faaleaganuu, e puipuia mai ai pe teena nisi o siama o loo faamata’u mai i soifua o tagata, e aofia ai le fulū, KOVITI, RSV ma faama’i o loo mafua mai le namu e pei o le dengue fiva.

I le maua ai e lenei vaega o nisi o vai Samoa e lua o loo iai ni vaega e mafai ona tetee atu i le vairusi poo se siama lea e faapogaia ai le KOVITI, o lenei la ua agai atu nei e saili se isi seleni mo le faaauauina o la latou galuega tāua o loo faia nei, aemaise o lea ua vaaia ataata lelei o ni taunuuga aogā o a latou suesuega.

Tala sili ona faitaulia

SAMOA UPDATE

PODCASTS

Listen on

TALA FOU MAI SAMOA

FAATALATALANOAGA

POLOKALAME A LEOLEO

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required