Search

Laveai e le Atua le auvaa a Sataua mai le gutu o le tuugamau lē elia

O le molimau a le susuga ia Falemalu Maana Talene, e fai le eleele a leiloa ai le tagata e mafai ona maua le esi, o le popo poo le vai e tali ai le manaoga o le tino, ae afai ae leiloa le tagata i le sami o le tuugamau le elia lea i le ola o le tagata.

O le aso muamua o Tesema na alu ai le faiva a le susuga ia Lefua Talaoloa Crichton ma le susuga ia Falemalu Maana Talene ma le alo o Falemalu i gatai o Falealupo.

Na maua a latou ‘asi’asi peitai o le lona lua o i’a o le faiva ae pē loa ma le afi o le vaa i gatai o Falealupo pe tusa o le tea o le 11 i le taeao.

Na faatauvaa ma lilo ia i latou e ono ogaoga se mea o loo tupu i le afi o le vaa auā o le mea masani.

Peitai ua fiu e se’i le afi o le vaa e leai ma se ola.

Ma sa taumafai loa le susuga ia Lefua Talaoloa e tatala sipaka o le afi poo iai se uila i totonu, peitai e tatala atu ua leai ma se uila o maua mai le afi, ma ua faasolo atu i le afiafi e lei manuia lava taumafaiga.

Ua faasolo ina pogisa ua malosi foi le agi mai o le savili ma le matagi, ae o loo faaopeopea pea i luga o le vaa, ona fai lea o le latou faigalotu e talosia atu ai i le Atua se fesoasoani mo latou.

Ua alu le po atoa o iai pea i luga o le sami pe tusa lea ma le 10 maila le mamao ma gatai o Falealupo, ona fai lea o le malologa a le susuga ia Falemalu Maana ma lona atalii i totonu o le fale o le vaa ae o Lefua Talaoloa o loo saofai i luga o le fale o le vaa ma avane fasi ieie ua faapenisini ma tutu ona tuu lea i luga pe iai se vaa o ono lata atu e maua ai se fesoasoani mo latou.

Peitai e uma lelei le po e lei maua lava se laveai ae ua uma foi ma fasi ieie ona faaaogā, pe tusa o le ta o le tolu i le vaveao ona fai ane lea o Falemalu Maana ia Lefua e sau ia e malolo ua sau le malulu, ona faapea lea ona sau Lefua i totonu o le fale o le vaa auā ua malulu ma ua lagona foi lona vaivai.  

Ua malama le taeao o le aso fou ua toe alafai foi i le latou faigalotu e valaau atu ai i le Atua mo se fesoasoani mo latou ona ua gata le latou taumafai ua lē iloa foi le mea o le a fai.

Ua alu le taeao ua toe fai foi le galuega o le sii i luga o le afi faatasi ai ma lenei alualutoto, ae o le taimi lea ua leai se vai ma se meaai ua uma foi le kipoki ki sa iai.

Ua alu foi le Aso Toonai atoa e lei tali mai lava le afi i le  manaoga, ae o le taimi lea ua faasolo ina latou feinu i le sami, ua faatulutulu le suasami i le ipu ti ae inu ma ua faasolo lava ina faatumu le ipu ti ae inu ona ua matuā lagona lava le vaivai.

Ae o le atalii ua inu lava le ipu sami ona ua lagona le vaivai e pei lava o loo inu le vai magalo.

Ua faalima i le faafitu ona fai sailiga i le afi e lei tali mai lava, ae o le taimi lea ua na o le taooto lava o Falemalu Maana ma lona atalii ona ua faasolo lava ina vaivai, ae o Lefua o loo nofonofo ma vaavaai atu i le atalii ua na o le taoto ma ausuaki i lalo.

Pe tusa o le tea o le tasi i le aoauli na nofonofo ai lava Lefua ma tatalo leoleoa i le Atua, e fesoasoani mai, faaali mai ona vavega faailoa mai lona matautia auā ua gata lo latou iloa.

E lei umi lava ae faalogoina e Lefua se leo o faapea mai, toe alu lelei e faatoaga ona tapena faalelei lau galuega, ae o le taimi lea ua lē fia tago lava e fai se mea ona ua lagona le vaivai i le fia inu.

Ona fai atu lea o Lefua i le atalii e onosai mai se’i toe taumafai lava se’i toe tuu le afi i lalo atonu ne’i te’i ua tali mai, ae o le taimi lea ua 30 maila le mamao o le mea ua iai ma Falealupo.

Sa fai galuega a Lefua i le afi ma ia tago loa toe se’i e faaola, pagā lea oka se fai vavega o le Atua ma le tali mai o le Atua i le manaoga sa tuuina atu ia te ia.

Na agai atu Lefua ma toe se’i le afi, na tasi a le se’i ae ola mai, ma o le matautia o vavega o le Atua, ae o le taimi foi lea ua faalogo mai Falemalu ma le atalii ua ola le afi na oso mai ma vivii i le Alii ma faafetai i le Atua i ana vavega, ma ua galo uma le vaivai ma le fia feinu sa iai ina ua toe ola mai le afi.

E leai se isi mea na toe fai ina ua ola le afi sa vave loa ona toe foi mai i uta pe tusa lea ua tea le tasi i le aoauli.

Sa fai lava ma pe lea afi ina ua foi mai ae sa fai lava ma toe ola, ma o le loto faafetai i le Atua ina ua taunuu ane i gatai o Falealupo o loo lava a le penisini sa iai i le vaa, ma o ii ua faailoa ai vavega o le Atua ia i latou.

E taunuu ane i uta e lei leva ona ta’ape le tapuaiga a le afioga o Fagasa Sataua sa agai atu ma saili i latou nei sa o i le vaa.

Sa alu foi sailiga i isi vaa fagota peitai sa siliga i tali i seu le taumafaiga ae ina ua toe logotala le afioaga o Fagasa i le tala ua oo atu e vaai le vaa fagota lea ua alu atu pe lē o le vaa lea o tama ia ua foi mai, e lē toe maopopo ane le tapuaiga.

Ma e taunuu atu le vaa o Lefua ma Falemalu faapea le atalii e lē o iai se talitonu o le nuu o latou ia ua foi atu.

O la e faapea le nuu ai se isi vaa ese lea ua alu atu, ae ina ua taunuu atu faatoa talitonu ai le nuu o latou, sa vaaia loimata o le fiafia o le tapuaiga a le nuu ma aiga ina ua toe maua le feiloaiga fiafia ma latou.

E taunuu atu o loo iai vaa leoleo o loo faasauni atu le latou sailiga. 

Ae molimau le susuga ia Falemalu Maana ina ua afatia le folauga, ma ua lagona foi ua leai se faamoemoe, sa taoto ai ma vaai i lona atalii ma tapili a o taoto i lona lima i totonu o le vaa, sa faapea ona mafaufauga, talofa e, isi o’u atalii a oti nei e lē mafai ona ou tuua i le sami pe afai ae alu ma le po i le afatia ua iai nei, ou te nofo pea ma a’u i luga o le vaa, ae afai ae muamua foi si ona uso ia Lefua e lē mafai lava ona ia tuua i le sami la te nonofo pea i le vaa, ae afai ae muamua ia i le faigata o le mea ua iai, e faamavae lelei i lona atalii ma Lefua ona togi lea o ia i le sami.

O mafaufauga ia ua tutupu ina ua fesouaina ma faafitauli ae peitai ua faaalia vavega o le Atua i lana fanau ma toe faasaoina mai ai mai le gutu o le tuugamau e lē elia. Viia le Alii.

Tala sili ona faitaulia

TALA FOU MAI SAMOA

SAMOA UPDATE

PODCASTS

Listen on

FAATALATALANOAGA

POLOKALAME A LEOLEO

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required