Tetee le to’atasi ae tolo tali a isi e to’alua o loo molia i le maliu o se tagata i le Taumeasina Hideaway
Tetee le to’atasi ae tolo tali a isi e to’alua o loo molia i le maliu o se tagata i le Taumeasina Hideaway
To’atolu tamālii ua filifilia i tofiga Ofisa Sili mo le Faletupe o Atina’e, Faalapotopotoga o Vaa, ma le Pulega o Atina’e o Itumalo
Fautuaga malosi a le faamasinoga i le matāgaluega o leoleo ona o aafiaga o se tama’ita’i leoleo i amioga solitulafono a se alii sa avea ma leoleo sinia
Tapena se visa mo tagata faigaluega faavaitaimi e sa’ili ai se isi galuega pe a feagai ma ni faafitauli
Mae’a le ulua’i vaiaso o se polokalame o loo auai mai ai i Niu Sila sui o le Ofisa o le Komisina o Sulufa’iga a Samoa
Feagai le South Island ma tulaga mālūlū i le malosi o le to’ulu o le kiona; tapunia ai auala ma le feoa’iga o vaa
E lata i le sefulu tagata faigaluega a leoleo ua molia i le tulafono i le mae’a ai o su’esu’ega a le vaega e tetee atu i faiga pi’opi’o
Mae’a le ulua’i vaiaso o se polokalame o loo auai mai ai i Niu Sila sui o le Ofisa o le Komisina o Sulufa’iga a Samoa
Feagai le South Island ma tulaga mālūlū i le malosi o le to’ulu o le kiona; tapunia ai auala ma le feoa’iga o vaa
E lata i le sefulu tagata faigaluega a leoleo ua molia i le tulafono i le mae’a ai o su’esu’ega a le vaega e tetee atu i faiga pi’opi’o
Mae’a le ulua’i vaiaso o se polokalame o loo auai mai ai i Niu Sila sui o le Ofisa o le Komisina o Sulufa’iga a Samoa
Feagai le South Island ma tulaga mālūlū i le malosi o le to’ulu o le kiona; tapunia ai auala ma le feoa’iga o vaa
E lata i le sefulu tagata faigaluega a leoleo ua molia i le tulafono i le mae’a ai o su’esu’ega a le vaega e tetee atu i faiga pi’opi’o
Fautuaina tagata Kiwi o loo umia green cards i Amerika ia faamaoni e faailoa i le vaega o femalagaa’iga ni soligatulafono na aafia ai
Valo’ia le pa’ū o le aofa’i o fanau o le a resitala i a’oga; na maualuga le numera i le tausaga talu ai
Manumalo ni tagata faigaluega Pasefika se to’alua i se la finau i le faamasinoga i le lē savalia e fale faigaluega na galulue ai o aiaiga o tū ma aga faa-Pasefika
Lapata’iga e faatatau i sologā eleele, timuga mamafa ma le aveeseina o tagata mai nofoaga aafia i Aukilani ma le Coromandel
Faailoa e Winston Peters, ana o la talanoa ma Luxon, na te lē fautuaina le faia o se palota o le faatuatuaina a lana vaega faaupufai
Taofia i le malae vaalele faavaomalo i Aukilani se pasese ina ua maua fuālaau faasāina o nanā mai i lana atopa’u
Faasoa faipule tama’ita’i o le Pasefika mo ni avanoa e faaopoopo ai le aofa’i o tama’ita’i i totonu o Palemene
Faasoa faipule tama’ita’i o le Pasefika mo ni avanoa e faaopoopo ai le aofa’i o tama’ita’i i totonu o Palemene
Faasoa faipule tama’ita’i o le Pasefika mo ni avanoa e faaopoopo ai le aofa’i o tama’ita’i i totonu o Palemene
Fai mai Trump o le malaga atu o le Tupu o Peretania i Amerika e ono fesoasoani e faaleleia o latou sootaga ma le United Kingdom
Sa’ili pea Northern Marianas mo le faamauina i Amerika o le Super Typhoon o Sinlaku o se faalavelave tele mo le atunuu
Faia su’esu’ega a Ukraine i le faalavelave ua maliliu ai tagata e to’afitu ma isi na taofia faapagota
Lapata’ia Iapani e ono toe aafia le atunuu i se isi mafui’e malosi atu i le mae’a o lapata’iga mo galulolo i le aso ananafi
Taofia lē tumau taaloga lakapi liki a le Tumua Central Sub-League a o su’esu’e le maliu o se tama ta’alo
Taofia lē tumau taaloga lakapi liki a le Tumua Central Sub-League a o su’esu’e le maliu o se tama ta’alo
Taofia lē tumau taaloga lakapi liki a le Tumua Central Sub-League a o su’esu’e le maliu o se tama ta’alo
Taga’i Niu Sila e lagolago e atia’e taleni si’isi’i u’amea mamafa a ona sui a Pasefika o loo i le atunuu
To’avalu tama taaalo e iai tupu’aga mai le Pasefika ua fili i le ‘au a le All Blacks e fetaui ma Farani i Kalaiesetete
Filifilia le ta’ita’ifono o le komiti faafoe o le Lakapi Samoa i le fono faatonu o le pulega o le lakapi i le lalolagi