Lē tausisia e leoleo ala o le tulafono i ana su’esu’ega, solofua ai moliaga o le gaoi ma le talepe fale
Su’esu’e e le komiti o tulaga aloa’ia ma amioga taualoa a le Palemene sui faipule o Lepa, Anoamaa 2 ma Faleata 3
Manumalo ni tagata faigaluega Pasefika se to’alua i se la finau i le faamasinoga i le lē savalia e fale faigaluega na galulue ai o aiaiga o tū ma aga faa-Pasefika
Lapata’iga e faatatau i sologā eleele, timuga mamafa ma le aveeseina o tagata mai nofoaga aafia i Aukilani ma le Coromandel
Faailoa e Winston Peters, ana o la talanoa ma Luxon, na te lē fautuaina le faia o se palota o le faatuatuaina a lana vaega faaupufai
Taofia i le malae vaalele faavaomalo i Aukilani se pasese ina ua maua fuālaau faasāina o nanā mai i lana atopa’u
Pa’ū numera o le vaega a le National i faamaumauga o faigāpalota; aga’i i luma le mua a le vaega o le Itu Agai
AMERIKA: Saunoa se faamasino Amerika e mafai ona ia tuuina Trump ma lana faigamalo i le solia o tulafono tau faamasinoga
THE MALDIVES: Faasā mai e le Maldives tagata e umia tusifolau Isaraelu mai le ulufale atu i lo latou atunuu
SAINA: Faalogoina e pisinisi laiti i Saina aafiaga o totogi faaopoopo i luga o oloa e auina atu i Amerika
PERU: Sa’ili fesoasoani le to’alua o lē sa avea ma Peresitene o Peru i le ofisa o Brazil ae ua lauina o la faasalaga e nofosala i le falepuipui
AMERIKA: Taofia e le faigamalo a Trump le $2.2 piliona mo le Iunivesite o Harvard ina ua teena suiga na fautuaina
AIKUPITO: Fāoa e le RSF (Rapid Support Forces) le faatonutonuina o le Zamzam Camp, to’atele ua maliliu ma manunu’a ai
PAPUA NIU KINI: Sauni le Palemene a Papua Niu Kini e faatalanoa le lafo o le lē faatuatuaina faasaga i le Palemia
Misia e le kapeteni a le All Blacks, Ardie Savea le amataga o le malaga taamilo a le ‘au i Aferika i Saute
Sainia le ulua’i konekarate faapolofesa i le lakapi a le tama’ita’i o Honey Kerslake; o se alo e faasino ia Jerry Collins
Saofafa’i Apia ma A’ana i le tumutumu o le Pool A ma le B i le taamilosaga lakapi o le Ipu a le Ta’ita’ifono
Taga’i Niu Sila e lagolago e atia’e taleni si’isi’i u’amea mamafa a ona sui a Pasefika o loo i le atunuu