Tetee le to’atasi ae tolo tali a isi e to’alua o loo molia i le maliu o se tagata i le Taumeasina Hideaway
Tetee le to’atasi ae tolo tali a isi e to’alua o loo molia i le maliu o se tagata i le Taumeasina Hideaway
Fautuaina le malo e ‘alo’alosā mai ni suiga e ofi atu ai polokiki i le pulea o le Faletupe Tutotonu o Samoa
Fofola i luma o atunuu Asia ma le Pasefika tapenaga a Samoa i le atina’e o ana faato’aga ma le lava o taumafa
Talosaga leoleo e faaaogā le faamatalaga tusitusia a Sia Figel o se vaega o ana tapenaga i le faamasinoga o Lise Schmidt
Filifilia se alii ta’ita’i leoleo Niu Sila o se alo o Samoa e ta’ita’ia le galuega fesoasoani mo le matāgaluega o leoleo i Samoa
Tuli faasalaga i le falepuipui ina ua faamaonia le umia o le fuālaau faasāina o le ‘aisa ma le maruana
Teena le isi talosaga a le sui faipule o Falealili 1 i se avanoa e sa’ili ai se isi ana loia mai fafo
Manumalo le ata na tapena e Jack Olaf Lafoa’i ua avea ma faailoga ma sini o le 64 tausaga o le Tuto’atasi
Lata ina mae’a su’esu’ega a leoleo i ni alii seila o loo tuua’ia i le umia ma le tulei o le nakoti o le ‘aisa
Faaauau ona sasaa fesoasoani a le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le faaleleia o le tautua faasoifua mālōlōina
Faaauau le auaunaga a le Pacific Workforce Group Limited, Poutasi Development Trust ma Taimalie Charlie Ah Liki Westerlund i le faagaioia o pepa mo galuega faavaitaimi
Ofoina se taui mo ni faamatalaga e maua ai e leoleo Tonga alii e to’alua na sosola ese mai le falepuipui
Faasaga mai i teritori o Amerika e pei o Northern Marianas ma Guam, tulafono ua faaofi i Amerika e faatatau i sitiseni
Faamālōlō e Zelensky le ta’ita’i’au o le militeli a lona atunuu ona o le tele o tetee faasaga ia te ia
Farani le atunuu muamua o le Iuni a Europa o le a faasā ai le faaaogā e tamaiti i lalo o le 15 tausaga, o le social media
Taofia lē tumau taaloga lakapi liki a le Tumua Central Sub-League a o su’esu’e le maliu o se tama ta’alo
Taofia lē tumau taaloga lakapi liki a le Tumua Central Sub-League a o su’esu’e le maliu o se tama ta’alo
Mata’ina taumafaiga a ‘aulakapi a fanau a’oga mai Niu Sila a o faatautaia ai le taamilosaga faavaomalo o le Lakapi a Aoga mo le World Schools Festival