Ave faamalosi i fafo mai lana taavale e ni ‘aufaomea, faaaogā ai a’upega mata’utia
Ua talosagaina e malu o le malo tagatānuu o le faaitu o Whangarei mo ni faamatalaga e tusa ai ma
Ua talosagaina e malu o le malo tagatānuu o le faaitu o Whangarei mo ni faamatalaga e tusa ai ma
A o faasolo ai iloiloga o lafoga e le vaega o tupe maua a le atunuu poo le Inland Revenue
O loo tau sa’ilia nei e leoleo se tinā e 79 tausaga le matua o Kalaiesitete. Faamauina na amata sa’ili
Ua faaalia faanoanoaga o pulenuu o faaitu o Palmerston North ma Horowhenua i se matāupu na tula’i mai i le
E 11 faleoloa e faatauina ai ‘avamalosi i totonu o Aukilani ua taofia mo se taimi lē tumau le faaaogāina o a latou laisene e faatau atu ai ‘avamalosi i le lautele. Ina ua maua lo latou solia ai o aiaiga ma tulafono, talu ai lo latou faatauina atu o ‘avamalosi i fanauiti. Ma na faia ia gaioiga a o aga’i atu se asiasiga a sui o le puleganuu ae maua ai o faatau atu e faleoloa nei le ‘avamalosi i fanauiti. O faleoloa o loo aafia e
Ua māua le to’atele o tagatanuu o Aotearoa nei ua faaalia o latou finagalo i le lalolagoina ai o fuafuaga a le malo uafaataoto i le tapu ai o fanau e i lalo o le 16 tausaga ona toe faaaogā itulau poo upega tafa’ilagi o le social media i leatunuu. Ae e ui i se maualuga o
E to’atolu ni avetaavale ua molia nei i le tulafono, ona o le lē saogalēmu o gaioiga na fai e faaaogā ai taavale, lea na i’u ai lava ina aafia ai se tagata. O lenei matāupu na tula’i mai i Hamilton, ma i faamatalaga, o
Ua faalia le lē fiafia o se alii faipisinisi i Mt Roskill i le Matāgaluega o Leoleo, ona o le
Ua lipotia mai nei le faatama’ia ai o se vaa tele, o se aseta e iai lona tāua i le
Ua lata nei i le tolu tausaga o se faalavelave mata’utia na tula’i mai i faaitu o Kaikoura, a o
E lē o mālōlō ai le tuuina mai pea o fautuaga ma lapata’iga a le Ofisa o le Vaaitau mo
E 188 tagatānuu Niu Sila ua faamauina le amana’ia e le Tupu o Salesa III i la latou tautua matavela
O lea ua amata le vaitau mālūlū i le atunuu, ma ua valoia nei e le Ofisa o le Vaaitau,
Ua salalau ai i luga o upega tafa’ilagi le social media, ata poo se video, o loo faaali manino mai
E to’atele tagatānuu Niu Sila ua faaalia atugaluga i se faaletonu a le ofisa o Femalaga’iga a Niu Sila, Immigration
Ua amata nei fuafuaga a le sui minisita o A’oga, David Seymour o le faatulaga ai o ni faasalaga tupe,
Ua sa’afi lē sa avea ma Minisita o Puipuiga o Niu Sila ia Ron Mark, se alii Niu Sila, na maliu i totonu o Ukraine, ona o nitu ma ni aga na faatino e lea alii e taumafai e lavea’i se isi alii fitafita. O lē ua maliu, o Shan-Le Kearns, 26 tausaga mai Kalaiesitete. Māua i lipoti mai le NZ Herald, o Shan ua 2 tausaga o nofo i Ukraine i le faatino ai o lana konekarate e fesoasoani ai i
O le faai’uga o le vaiaso lenei e amata aloa’ia ai le ta’ita’i o le vaega faaupufai a le ACT ia David Seymour i le tulaga tofi o le Sui Palemia, sui ta’ita’i o Niu Sila, i le mae’a faamatuu atu e lē sa seei mai i lea tulaga tofi ia Winston Peters o vaegauma i le faatautaiga o matāfaioi o
O le po anapo na molimauina ai e tagatānuu o le faaitu i Saute o le atunuu le mata’utia o aafiaga o se asiosio. Māua i lipoti na matua’i faaleagaina le tele o maota ma laoa o tagata, e pei ona molimauina i ata ma faasalalauga le tele o fale ua leai ni taualuga, ua faaleagaina nisi o vaega o fale, ma laau ua pa’u’ū faapea meatotino poo trampolines ua felelei solo
E 370 tausi soifua faamauina i tototonu o Aukilani, ua faailoa lo latou teena o fuafuaga ua tuuina atu mo
Ua molimauina le amata faapa’ū ai e le tele o faletupe i totonu o Niu Sila a latou tului faaopoopo
I le tele o matāupu ua alia’e mai i le faatino ai o le Run it Straight i totonu o
Ua lipotia mai le tau sa’ilia ai e leoleo o se pasika, na aveese e se tasi mai le nofoaga
O le vaiaso na te’a nei na tuuina atu ai lipoti e tusa ai ma popolega na faaalia e se
I le faaauau ai pea o le tuuina mai o talosaga mo le sitiseni Niu Sila mo tamā ma tinā o
E lē o toe mamao ona maua lea o le avanoa o tagatānuu Niu Sila e silasila ma maimoa ai
Ua amata nei su’esu’ega a le vaega o su’esu’ega i mea’ai taumafa poo le vaega o le Food Safety ina ua
E to’atolu ni tagata na avatu faatopetope i le falema’i i le vaveao o le taeao nei, ona o ni
Ua molimauina le aafia ai o nisi o itu i Matu faapea le itu i Saute o le atunuu ona o le loulouā tele o le tau, ae o loo faamauina le faaauau pea ona vaaia o tulaga o loulouā o le tau. I nisi o vaega o le State Highway
I le vaaia ai o foliga pagātia ma le aafia ai o Ausetalia i lōlōga ma timuga mamafa, ua faamauina