
Pāsia le suiga o le igoa o Nauru
Ua pasia nei se suiga i le faavae o le atunuu o Nauru o le a suia ai le igoa o le atunuu. Fai mai na taulamua ai le Peresetene o le atunuu, David Adeang i lea suiga i le masina o Ianuari ma ia ta’ua ai i sana lauga

Ua pasia nei se suiga i le faavae o le atunuu o Nauru o le a suia ai le igoa o le atunuu. Fai mai na taulamua ai le Peresetene o le atunuu, David Adeang i lea suiga i le masina o Ianuari ma ia ta’ua ai i sana lauga

Fai mai e sili atu i le 35 afe isi tagata malaga mai i totonu o Ausetalia i le tausaga faaletupe lenei nai lo le aofa’i sa fuafuaina ma ua māfua lea ona ua maitauina foi le to’atele na malaga mai i visa lē tumau ae to’aitiiti ua toe foi

A o iai le tupu tama’ita’i o tagata Maori, Te Arikinui Kuini Nga wai hono i te po, i Peretania tele, o lea na maua lona avanoa e feiloa’i atu ai ma le Perenise o lea malo tele, le alii o Prince William. Faamauina sa faatautaia lea feiloa’iga i le

Ua aloa’ia nei le faamavaega a le tama’ita’i faipule o Judith Collins mai le nofoa o le itumalo o Papakura, i le mae’a ai o le 24 tausaga o tautua i upufai o malo. O le aso ananafi, Aso Lua na faamavae atu ai Judith Collins ma o se faamavaega

Ua oo mai nei numera o tulaga i palota a tagata eseese e tusa ai ma vaega faaupufai ma a latou taumafaiga i lenei vaitau a o le’i oo atu i le faigāpalota tele, ma ua faamauina nei le faaletonu tele o numera a paaga i le malo a le

O le Koluse Mūmū o se faalapotopotoga e ofoina fesoasoani i taimi o mafatiaga o tagata mai mala faalenatura, faapea ni puapuaga e aafia ai le soifua saogalemu o tagata ma ua 74 nei tausaga talu ona faavaeina lea faalapotopotoga i Samoa talu mai le tausaga e 1952. O lenei

Ua iai le fuafuaga o le a faatino i se sauniga i le aso 2 o Iuni i le taimi o polokalame o le Sisigafu’a le tauaaoina o faamanuiaga mo alo ma fanau a Samoa ua faamanuiaina i tauvaga o taaloga faavaomalo e ala i pine sa latou maua. Ua
O le auina atu pea i fafo o nisi o gasegase mai Samoa e faia ai togaftiga ma faaopoopo ai pea tupe faaalu mo lea polokalame, ua silasila ai nei le malo e toe asiasi i le tulafono e galulue faatasi ai pulega a nuu ma le malo, i le

I le 3 aso ua atofaina e le malo e faagasolo ai polokalame ua tapena mo le faamanatuina o le 64 tausaga o le tuto’atasi i le masina fou o Iuni, o lea ua manino i le faasilasilaga faalaua’itele a le Matāgaluega o Alamanuia, Pisinisi ma Leipa e na o

I le 12 ai lenei o tausaga o faatino pea e le Matāgaluega o A’oga ma Aganuu le polokalame o le toe faaolaola o le tāua o tu ma aganuu i a’oga e ala i le faaaliga o le Samoa Ne’i Galo festival, o le tausaga nei o le a

I tala lata mai i le pepesi ai o le faama’i o le Hantavirus, o lea ua lipotia le toe foi ai o le pasese na i luga o le MV Hondius i o latou atunuu, ma o le a faanofoesea ai mo se taimi. Faamauina e silia ma le

Ua faailoa e le tinā o Everlee le fesuisuia’i o setete o loo ave iai e le vaega a le ICE si ana tama teine, ma ua avea ai ma tulaga ua faafaigatā ai ona faagaioi ma faatino vaega uma o lana matāupu. Mo le silafia o Everlee Whiongi ua

Ua faamaonia aloa’ia mai e le faia’oga ulu o le All Blacks ia Dave Rennie le avea ai o Sir Graham Henry e avea ma sui o ē filifilia tama taaalo o le ‘au tele, poo le vaega ua ta’ua o le selector. Ta’ua e le faia’oga ulu ia Dave

Ua faaalia le lē fiafia tele o le alii Komesina o Leoleo a Niu Sila, Richard Chambers ina ua ia māua faamatalaga i le toe oo mai i Niu Sila o sui a leoleo mai le Northern Territory e faatino a latou recruitment poo le galuega o le faatauanau atu

E ono faasala i le oti le au osofa’i a le Hamas ina ua pasia e Isaraelu le faatūina o se tribunal e feagai ma le faalavelave lea ia Oketopa 2023. E faitau selau sui o le Hamas na tuua’ia i le faatinoina o soligatulafono o taua i le taimi

Ua faailoa i lipoti a le CNN i le asō, a o faaauau pea ona una’ia e Amerika Taiwan ina ia faaalu tupe i le itu tau le puipuiga ne’i tula’i mai se osofa’iga mai ia Saina, ae ua finau ane se tasi o sui faipule e tatau ona faatino

Ua faia aloa’ia se sauniga e sisiina a’e ai le fu’a a le atunuu o Rotuma e faailoga ai le faamanatuina o le vaiaso o le latou gagana (Rotuma Language week) i Porirua i Ueligitone. O le gagana Rotuma o le ulua’i gagana Pasefika lea ua faamanatuina i lenei tausaga

O tagata Ausetalia e to’afā, o pasese i luga o le vaa o le MV Hondius lea na pepesi ai le Hantavirus, ua ta’ua i lipoti a le 9News e aofia ai ma se isi tagata e to’alima ai e nofomau i Ausetalia o le a faanofoesea i nofoaga sa

Ua faaopoopo atu ma le failautusi o le malo o Peretania, Shabana Mahmood i minisita o le Kapeneta ua valaau i le Palemia, Kier Starmer ina ia faatulaga loa sana timetable mo sana faamavaega. Fai mai le BBC e iai le talitonuga ua vaeluaina le Kapeneta i le matāupu lea

Ua amata le fono faaletausaga a le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa i Malua i lenei vaiaso i fonotaga masani a komiti e tapena ai matāupu mo le fonotele i le vaiaso fou. Ua tumutumu ai le laumua o le ekalesia EFKS i usugafono mai atunuu e pei o Ausetalia, Niu

O le vaaia o tagata ua aafia i āuga o le gasegase o le mafaufau e lē taugofie, ae o se gasegase foi e faasi’ugutua ma taufaifai iai nisi i se tagata ua maua i ona āuga. O le faalapotopotoga o le Goshen Trust o se auaunaga tuma’oti i Samoa

I le 64 ai o tausaga talu ona faavae se tasi o kolisi maualuga a le Ekalesia Katoliko i Samoa le kolisi o Sagato Sanele i Moamoa, o loo tapena nei se mafutaga tele poo se reunion e toe feiloa’i ai i latou uma sa a’oa’oina i lea kolisi, ma

E tausaga ma masina o le a fausia ai le nofoaga fou e tapuvaetasi iai galuega a le Matāgaluega o Faamasinoga ma le Faafoeina o Matāupu Tau Faamasinoga i le motu o Savaii, e pei ona fausia lea nofoaga i le taulaga i Salelologa i le tau e silia i

O le sii maualuga o le tau o suāuu ma penisini i le lalolagi ma aofia ai ma Samoa ua ave ai le tuualalo a le ta’ita’i o le Itu Agai i le Palemia ma le faigāmalo, ina ia silasila i ni auala e fesoasoani ai i le siitaga ua

Ua saunoa Trump e matua’i lē taliaina le tali atu a Iran i le fuafuaga na tuuina ane e Amerika ina ia faamuta ai le taua. Ua faailoa e le CNN ua faaumiumi lava lenei matāupu ma e le’i ausia lava se maliega o se filemu i talanoaga o loo
O le filifilia o se Palemia fou o le Atu Solomona ua faatulaga i le Aso Faraile o le vaiaso nei ma e to’atolu sui faatutū o le a faia iai le filifiliga. O le faai’uga o le vaiaso talu ai na faamālōlō ai le Palemia sa iai, Jeremiah Manele
O le faipule o le Te Tai Tokerau, Mariameno Kapa-Kingi ua ia folafola se isi patī fou ua faaigoa i lona itumalo. O le faipule lea e pei ona lipotia e le RNZ, sa faate’a ese mai le patī a Maoli i le tausaga na te’a nei a o le’i
E to’alua tama’ita’i e iai sootaga i le ISIS poo le Islamic State, ua pu’eina ma molia i moliaga o faiga faapologa, slavery offences ina ua tuvae mai i Ausetalia mai Suria sa aumai ai i se camp ma o loo sa’ilia ni avanoa e toe tatala ai i tua.
Ua alia’e āuga o le Hantavirus i se tasi o pasese a le vaa o le MV Hondius lea na maliliu ai tagata e to’atolu ma isi na aafia a o alu le faigāmalaga a lea vaa mo tafaoga poo le Cruise ship. O le pasese lea na aga’i ese
Ua faamanino mai nei, le ono faanofoesea o se tagata Niu Sila na i luga o le vaa la’upasese poo le meli na amata pepesi ai le vairusi o le Hantavirus, i lona taunuu mai ai i laufanua. E iai talitonuga e to’atasi le tagata Niu Sila na i luga
Ua faaali le faanoanoa tele o le Komesina mo Fanauiti (Children’s Commissioner) i le oo mai ai o faamatalaga i se matāupu, na lē mafai ai e se teineitiiti ona oso i luga o le pasi pe ulufale atu, talu ai ua galo lona pasese. Faamanino e le Komesina, e
Ua faasolo nei su’esu’ega a leoleo i se tagi na faaulu atu, o se faiga aiga fai faamalosi na feta’ua’ina le aafia ai o se tasi o tagata taalo soka mai atunuu mamao. Faamauina o lenei faalavelave na tula’i mai i se tasi o faletalimalo i totonu o Aukilani. I
Ua lē mafai e tamaiti a’oga Iunivesite i Niu Sila ona tuuina a latou assignments poo meaa’oga i luga o upega tafa’ilagi pe fesoota’i foi ma faia’oga ina ua aafia le system o loo latou faaaogāina i osofa’iga a i latou e faia ia ituaiga solitulafono, poo global hackers. Ua
E to’alua alii ua faamaonia moliaga o le fasioti tagata i le alii o Gavin Preston o se tasi o sui o se kegi. O le Faamasinoga Maualuga i Vitoria na tuuina ane ai le faai’uga i le asō mo Jaeden Tito e 25 tausaga le matua, ma Rabii Zahabe
E to’alua ni alii e aofia ai ma se ofisa o le Immigration a Peretania ua faamaonia moliaga i le faamasinoga i Lonetona ona o le sipai mo Hong Kong ma Saina ma sa taula’i a la gaioiga i tagata e una’ia le faatemokalasi o loo faamautū nei i Peretania.
O le vaa mo tafaoga poo le cruise ship lea na lipotia atu o loo pepesi ai le Hantavirus, ua faailoa e le Faalapotopotoga o le Soifua Mālōlōina i le lalolagi le WHO, e lē o se amataga lea o se faama’i tele poo se pandemic. Na faailoa e le
O le faatupeina o a’oa’oga a alo ma fanau a Samoa i le Iunivesite Aoao a le atunuu e lē taugofie, ma o nisi o fanau o loo fesoasoani tupe o le poloketi miliona i le totogiina o o latou pili. Peita’i o nisi o fanau o loo maua le
E lima matāgaluega a le malo ae lua faalapotopotoga tuma’oti i Samoa o le a galulue fua ai sui o le a galulue fua e leai ni totogi mai le atunuu o Ausetalia, i le polokalame fesoasoani a lea malo. Ua faailoa e le ofisa o le malo o Ausetalia
Ua tuli nei le faasalaga soloatoa i le falepuipui o le tamā o Pokati Tuu poo Pokati Faatauī ina ua aumai le faai’uga a le laulau o faatonu i le Aso Faraile ua mavae, ua faamaonia moliaga e lua o le fasioti tagata faamoemoeina sa tetee iai Pokati, a o
Ua avea nei le auaunaga a le kamupani e gafa ma faiga faapisinisi tau tupe le Federal Pacific ma lagolago autū i le pulega o le Lakapi Samoa mo le isi lua tausaga i le tau e 3 miliona tālā. O se fesoasoani malosi lea ua maua e le Lakapi