Misi e Samoa ma Tonga le avanoa mo taaloga i Dubai

O le faai’uga o le la vaiaso, na faataunuuina ai le taamilosaga o atunuu o loo i le vaega tolu o le taaloga lakapi ta’ito’afitu mo se avanoa e saofagā ai i le vaega lua poo le Tier 2 – le vaega ua faaigoaina o le SVNS 2 i Dubai. O lea na auai atu ai […]
To’atele tagata faigaluega ua lē a’ua’u le faasoa ona totogi o loo latou taulimaina

I se sa’ili’iliga a le laulauafono ua faaigoaina o le Council of Trade Unions ua faaalia le tulaga pagātia o loo iai le to’atele o tagata faigaluega, talu ai le taugatā o le soifuaga. Faamauina i lea sa’ili’iliga mai lea Iuni, e lata i le 60% tagata faigaluega o le atunuu ua faailoa atu ua tauāu ina […]
Silia ma le 400 avanoa faia’oga o loo iai nei i le atunuu; e tele lava ina aafia ai totonu o a’oga i Aukilani

A o sauni ai le toe amatalia o a’oa’oga i lenei tausaga, o lea ua faaalia le matua’i telē o le numera o avanoa faafaia’oga ma ulua’oga e lē o iai nisi o faatumuina. I lipoti mai le Newstalk ZB, e oo atu lava i le 445 avanoa e lē o iai ni faia’oga ma […]
Faitau selau aiga ua motusia le eletise, a o fetaia’i pea Aukilani, Northland ma Coromandel ma matagi malolosi ma le mamafa o timuga

E lē o mālōlō lava le faatino ai o galuega a le ofisa a le vāaitau, e tusa ai ma tulaga loulouā o le tau, a o le lē mālōlō ai foi o le tele o auaunaga o faalavelave tutupu faafuase’i i le tali atu i le tele o aafiaga ua iai le tele o […]
Faatumauina pea ona iai fautuaga o timuga mamafa mo itu i Mātū o North Island

O loo faaauau galuega māta’itū a le Ofisa o le Vaaitau i timuga mamafa mo Northland, o isi o itu o Aukilani ma Coromandel Peninsula, a o aga’i malosi mai peau susū o savili mai Sasa’e. Faamauina i lipoti mai le 1News, e amata ona māta’itūina e le auaunaga itu o Northland mai le 6 i le […]
Faailoa e Christoper Luxon le ono iai o ni fetuuna’iga i tofiga o le Kapeneta i nai vaiaso o i luma

A o amatalia ai galuega a le Kapeneta o lea ua faailoa mai e le alii Palemia, Christopher Luxon le ono iai o nisi o fetuuna’iga i tofiga o lana Kapeneta i nai vaiaso o i luma. O le a faatino lea tulaga ona ua faailoa atu e ana Minisita ia te ia le mālōlō […]
Aafia le tele o faaitu o Northland ona o lōlōga tetele

Ua molimauina le matua’i faaleagaina ai o nisi o faaitu o Northland i tulaga ogaoga o lōlōga mai le loulouā tele o le tau, e pei ona fetaia’i ma ia nofoaga i le faai’uga o le vaiaso talu ai se’ia pā’ia mai le amataga o lenei vaiaso. Na faamauina, le mamafa o timuga ma le […]
E tapu ona pisa, peita’i na pese pea le alii o Ipu Laga’aia i totonu o le St Peter’s Basilica

E masani lava ona iai tapu poo sā i le tele o nofoaga e asia e tagata tafafao e pei o le sā ona lagonaina se leo pe a ulufale pe tuvae foi i se nofoaga i soo se atunuu; e pei foi ona iai aiaiga o le ulufale ai o se tasi i le […]
See ese Scott Robertson mai le tofiga o le faia’oga ulu a le All Blacks

Ua vāvāō luga o auala o fesoota’iga ma upega tafa’ilagi ina ua oo mai faamatalaga i le see ese ai o le alii o Scott Robertson mai le tulaga o le faia’oga ulu a le ‘au tele a le atunuu le All Blacks. O se faai’uga na afua mai i se iloiloga ma faatalanoaga a […]
Tapunia auala ona o tulaga mata’utia ua oo iai le lolouā tele o le tau i North Island

A o māta’itūina pea e le ofisa o le vaaitau tulaga o iai le tau, o lea ua lipotia mai le tapunia ai o auala poo highway i faaitu o North Island, talu ai le mata’utia tele o uila ma faititili ua aafia ai le tele o nofoaga ma auala. I lipoti mai le 1News, […]
Aafia ma motusia auala o fesoota’iga o masini komepiuta o falema’i i nisi o vaega o le North Island

Ua faamaonia mai nei e le auaunaga a le soifua mālōlōina le Health New Zealand (Te Whatu Ora) le aafia ai o masini komepiuta ma auala o fesoota’iga faatekonolosi a falema’i o loo i le itu i Saute o le North Island. O le lona lua ai lea o matāupu faapenei ua tula’i; o lea na […]
Mamate le silia i le selau o tuna i le vaitafe o Waiatai

Ua lipotia mai nei e silia ma le 100 tuna ua mamate po ua pepē tulou, i le vaitafe o Waiatai i le faaitū e lata ane lava o Wairoa. O se matāupu ua faaalia ai le faanoanoa tele o tagata o lea faaitū, aemaise o le tula’i mai o lenei faafitauli i nei i’a […]
Faate’ia leoleo i le aafia o tagata e to’afā i se isi laaumalosi i Waitārere, a o lea na o latou aveesea muamua se ‘au’upega i nai itula e le’i mamao atu

O le aso ananafi na tuuina atu ai lipoti, i se faalavelave mata’utia na tula’i mai i le faaitu o Waitārere Beach, i le maliu ai o se tagata e to’atasi ae manunu’a ni tagata e to’atolu. Faaalia e leoleo ni faamatalaga mata’utia e tusa ai ma lea matāupu; e faapea a o le’i alia’e […]
Lavea’ina mai ni alii ina ua goto lo latou vaa i Tolaga Bay

E to’atolu ni alii ua faasaoina mai ola ina ua goto ifo la latou vaa fagota i le sami i faaitu o Tolaga Bay. Faamauina i lipoti mai le leitio faavaomalo a Niu Sila na ta’ua ai e oo tau lelei i le 6 itula o faaopeopea nei alii i le sami, ma e faapea […]
O Jack Scanlan o le a avea ma ulua’i tagata Pasefika i totonu o Aotearoa e faauu mai le matātā o le Doctor of Social Work

O se faaeaea a o se mitamitaga tele oo mai ai o tala i le avea ai o le ali’i Samoa o Jack Scanlan ma ulua’i tagata Pasefika i Aotearoa nei e faauuina mai le tikerī maualuga i galuega tau agafesoota’i, poo le Doctor of Social Work, e pei ona faaalia i faamatalaga a le Iunivesite […]
Tuuina mai i tua fautuaga o uiga loulouā o le tau

Ua tuuina mai nei i tua e le Ofisa a le Vaaitau se fautuaga i uiga loulouā o le tau o le a feagai ma le tele o faaitu o le North Island faapea itu i Mātū o le South Island. Faamauina i faamatalaga o le a vaaia le mamafa o timuga, mai peau māmā […]
To’atasi ua maliu, to’atolu ua manunu’a i se matāupu e aafia ai se laau malosi i Horowhenua

E to’atasi se tagata ua maliu, ma le to’atolu ua manunu’a tūgā, ina ua aafia i se faalavelave mata’utia; e aofia ai le faaaogāina o se laau malosi. I lipoti mai le leitio faavaomalo a Niu Sila, e faapea o lenei matāupu na tula’i mai i le tulua o po ma ao o le Aso […]
Nofo vaavaaia mo le 12 masina se tinā 40 tausaga, i lona faaoolima i lana tama e iai aafiaga tumau i lona soifua

Ua faasala nei e le faamasinoga se tinā e 40 tausaga le matua, ina ua faamaonia moliaga o le faaoolima i lana tama tama e 3 tausaga le matua, ma o se tamaitiiti e iai aafiaga tumau o lona soifua, o le vaega ua ta’ua o le autistic. O lenei matāupu na alia’e mai i […]
Maua mai i’uga o su’ega a le NCEA, a o faatalia se tala i fuafuaga a le Malo e suia le faatautaia o ia su’ega

Ua tuuina mai nei i tua, poo ua maua mai i’uga o su’ega a le oo atu i le 158,000 o fanau a’oga na su’e i le NCEA i Niu Sila atoa, o le Atu Kuki ma le motu o Niue e pei ona o latou faaaogā ai auala o fesoota’iga o le the NZQA […]
Faasolo taaloga a le itumalo o Manurewa, e tauala mai le polokalame a le Rewa Sports Development o loo faafoeina e le ASA Foundation

Ua faalauiloa mai nei le amata faasolo ai o taaloga i totonu o Manurewa. I se faalauiloa mai sui o le ASA Foundation, o loo faailoa ai o nei polokalame o se vaega o le polokalame ua ta’ua o le Rewa Sports Development e pei ona faafoeina e le faalapotopotoga a le ASA Foundation. I le […]
Filifilia Miracle Faiilagi e avea ma kapeteni o le ‘au a le Moana Pasifika mo le tausaga 2026

Ua faamaonia mai nei le filifilia ai o le alii taalo lakapi o Miracle Faiilagi e avea ma kapeteni o le ‘au a le Pasifika i Niu Sila nei o le Moana Pasifika mo le taamilosaga a le DHL Super Rugby Pacific. I se pepa o faamatalaga mai le Moana Pasifika, o loo ta’ua ai le […]
Pu’e ma taofia faapagota se talavou e 16 tausaga le matua, ona o le ave taavale mata’utia; maua ai foi maruana i le taavale

Ua tuuina atu nei se talavou e 16 tausaga le matua, i le vaega o le auaunaga o leoleo e nafa ma matāupu i tupulaga talavou ina ua maua e leoleo lea talavou mai sa latou tuliga, na taumafai lea tamaitiiti e 16 tausaga le matua, e sola ese mai ma leoleo e ala i […]
$4.1 miliona le tau aofa’i o fuālaau faasāina na taofia e leoleo i Wairarapa

Ua taofia nei e leoleo le oo atu lea i le 820 lita o le ituaiga o fuālaau faasāina ua faatulaga i lalo o le Class B ua ta’ua o le GBL, ina ua tuuina atu e se sui o le mamalu lautele ni faamatalaga ma ni masalosaloga i gaioiga a ē o loo aafia i […]
Faia le faai’uga e tapē pe faalalo le oo atu i le 11 o tafolā, na pa’ulia i le matāfaga i Farewell Spit

Ua lipotia mai nei le taunuu ai o le komiti faapea le ‘au su’esu’e ma le ‘au popoto i figota o le sami i le faai’uga ua tatau loa ona tapē pe faalalo i’a o tafolā na pa’ulia i le matāfaga. Ta’ua o ia tafolā na pa’ulia i le po o le Aso Sa aga’i mai i […]
Suia mai o se tagata taalo pasiketi polo agai e avea ma se tagata taalo o le lakapi Amerika

O se tala fiafia mo Niu Sila, o le filifilia ai o se alo o le atunuu e auai ma taalo mo le ‘au a le Washington State University. O lē ua faamanuiaina o le alii o Nathaniel Salmon, o se alii 21 tausaga na fanau ma ola a’e iinei i Aotearoa i Porirua. Fa’aalia i ripoti ma faasalalauga, o se mataupu uiga ese foi lea i tala faasolopito i le taaloga o lakapi Amerika poo le American football, ona o la le itu- o Nathaniel e le’i taalo faatasi i lea taaloga, ae na taalo ma ua tele tausinioga ua auai ai mo le pasiketi polo poo le […]
Aafia se isi auaunaga a le Soifua Mālōlōina i gaioiga faasolitulafono- faatekonolosi

Ua lipotia mai nei le faaopoopo atu o se isi auaunaga faalesoifua mālōlōina a Niu Sila i le faafitauli o le aafia ai o faamatalaga ma faamaumauga a tagata e aotova’a atu mo togafitiga ma siaki i gaioiga solitulafono o le ave faagaoi ai o ia faamaumauga tāua tauala i auala faatekonolosi-cyber attack. O lea auaunaga ua ta’ua o le Canopy Health, ma o se auaunaga tuma’oti aupito i telē lea i le atunuu ua aafia i ia gaioiga; peita’i o le mea mata’utia i lenei mataupu, o le toatele o gasegase ma tagata lautele faatoa faailoa atu iai latou le mea ua tupu a ua atoa le 6 masina talu ona alia’e mai o lenei mataupu. Faamaonia e le auaunaga a le Canopy Health o le aso 18 o Iulai 2025 na o latou faamauina ai gaioiga nei o le taumafai e ‘ave faagaoi o faamaumauga ma le su’esu’eina e aunoa ma le faatagaga o faamaumauga a gasegase (unauthorised access to part of its administrative systems) i le mae’a ai o […]
Ogaoga le sasao o le afi na taumafai atu ai sui o le Tineimū e tineia i faaitū o Canterbury

E toatele ni sui o le Tineimū ma Faalavelave Tutupu Faafuase’i, na tali ma taumafai e tapē se mū tele i itu mātū o Canterbury i nofoaga o Rotherham. Māua le sasao tele o lea afi ma le tulaga ogaoga na iai i le Aso Sā, amataga foi o lenei vaiaso, talu ai foi tulaga vevela ua iai le atunuu. I ripoti, na faamauaina ai na tula’i mai lea faalavelave i le ‘afa tonu o le itula e 2 i le aoauli, ma na aafia ai se fale’apa ma sasao i le 100 eka o le fanua o lea nofoaga. Ta’ua le oo atu i le 17 taavale tineimū na taumafai atu e tali i lenei mū tele, ma e faapea na faato’a maua lava e to’a i le 6 i le afiafi. E lē gata ina tali atu sui o faalavelave faafuase’i i le lau‘ele’ele ae na māua le […]
Tālia le tōlaulauina o le faasalaga a Moeaia Tuai, i ona moliaga o sauāga matagā ma le faapologaina o tagata na i lalo o lana vaavaaiga

E 63 tausaga o se matai Samoa, ua molia i le tulafono i le tele na’uā o ana soligatulafono ua aafia ai nisi o tagata i totonu o Niu Sila. O lē o loo aafia i le tulafono o le alii o Moeaia Tuai, e 19 moliaga e fesoota’i i sauāga matagā ua faamaonia e le faamasinoga ma le 2 moliaga e fesoota’i i gaioiga o lona faia o tagata o loo i lalo o lana vaavaaiga faapei o ni tagata pologa. O lenei i’uga na faamautūina ma faamaonia ona o tulaga mata’utia tele ma le ogaoga o gaioiga a lea tagata sa faia faasaga i nisi tagata Samoa se to’alua. I lenei matāupu e faapea, na taofia faamalosi e Tuai tusifolau, o totogi, faasā pe tapu foi ona o i se mea i la’ua, poo le talanoa atu foi i nisi o tagata. Faamauina gaioiga taufaamata’u a Tuai na faia i nai tagata ua aafia, e ala i le toe faafo’i o […]
Amata tauvaga alova’a – Waka Ama; o se tauvaga aupito i telē lea talu ona faatino mai o lea fa’agatama i le tai
O le faaiuga o lenei vaiaso o le a amatalia ai se tauvaga alova’a ua faaigoaina o le 2026 Waka Ama Sprint Nationals, faataunuuina i Karāpiro. O se tauvaga aupito i telē lea i le tala faasolopito o le faatino ai o lea fa’agatama o le tai. E lata i le 5000 tagata alova’a, 800 ua maualuga ai lea numera nai loo le tausaga talu ai. Ma o ē o loo tauvā ai e mai 5 agai le 85 tausaga le matutua. O lea taamilosaga o loo tuufaatasia ma faatautaia e le Waka Ama Aotearoa NZ, ma o loo lagolagoina ma tuuina atu ai le tau’au fesoasoani a le mana whenua Ngāti Korokī Kahukura ma Ngāti Hauā. Faamauina o lenei foi tauvaga o loo avea lea ma taamilosaga e saofagā atu ai ē e […]
Lē mafai ona agai ese le 200 o le ‘au pasese ina ua faalētonu le va’a laupasese o le Bluebridge Connemara
E oo atu i le 200 le ‘au pasese poo tagata femalagaa’i na i luga o se va’alaupasese a le Bluebridge Connemara na lē mafai ona agai i uta mai le va’a, ina ua māua se faaletonu i le va’a. Ta’ua i ripoti, o se faalētonu i le ramp, poo le auala e ui ma agai ai le ‘au pasese ma taavale na mafua ai ona lē mafai ona o ese tagata mai le va’a laupasese. Faamatala o le va’a ua agai ese mai le uafua ae ina ua logotala le ‘auva’a i lea faafitauli o lea na toe liliu ai le va’a ma toe agai i Ueligitone, ma tōloa ai le fa’aauauina o le faigamalaga mo Picton i le afiafi o le Aso Gafua o lenei vaiaso. Talu ai ona o lea faalētonu,o lea na iai pea le pasese i luga o le vaa i le po atoa, a o taumafai le ‘auvaa ma tagata faigaluega e fo’ia le faafitauli. Faamauina faato’a mafai ona fō’ia lea faalētonu i le malamala a’e o le taeao i le itula e 10. […]