Search

Ina pepese Aleluia ua fanau le tupu! Ua lata mai le aso e faamanatu ai le fanau mai o Iesu, lo tatou Alii Faaola. Le pepe o le Kerisimasi. Amata nei loa le taumafaiga, e faagata i le aso 20 o Tesema. O le a faia le se’i i le aso lava lena i le 10 i le taeao. (faitau manino aiaiga)

Te Whatu Ora has called on people in the community to be alert for symptoms.
Te Whatu Ora has called on people in the community to be alert for symptoms. Photo: istock.com

E foliga mai ua toe pepesi le Meningococcal e pei ona aafia ni fanau a’oga talavou i Dunedin

Ua iai le masaloga o le Soifua Mālōlōina a Niu Sila, pe ā ma le to’atasi se isi tagata e foliga mai ua toe aafia i le faama’i mata’utia o le meningococcal poo le fiva fai’ai ae e le’i matuā faamautinoa lelei mai.

E to’alua ni fanau a’oga mai Dunedin ua faamaonia le aafia i lenei faama’i i le masina lenei, ma ua vaai iai le matāgaluega o se faama’i o lea ua amata ona toe pepesi mai.

Na ta’ua e Dr John Eastwood mai le National Public Health, o le faama’i lenei o le meningococcal poo le fiva fai’ai e vave tele le pipisi atu i isi tagata i fesoota’iga vavalalata pe afai o loo iai le siama i se isi tagata ae lē o iloaina.

E mafai ona e feavea’ia le siama e ala se’i tulou, i lou isu ma le faa’ī ae aunoa ma ni āuga ua aliali ae e mafai ai lava ona pipisi atu i le isi tagata o latalata ane ia te oe.

Ua avatu ai nei se lapata’iga i fanau a’oga, aemaise lava i latou o loo nonofo faatasi i ni nofoaga o nofotumau, ua tatau nei ona vave fai ni tuipuipui ma ia ‘alofia le inu faatasi i le gutu o se fagu e tasi poo le faaaogā faatasi o ni vapes.

O le tamaitiiti muamua na faamaonia ua aafia na maua mai i le nofoaga o loo nonofo faatasi ai tamaiti a’oga a le Otago Polytecnic i le aso 7 o Mati, ae o le tamaitiiti lona lua ua faamaonia mai i le iunivesite a Otago.

Na lipotia mai le tumutumu atu o fanau a’oga i faletalavai mo le fia maua o le tuipuipui ae ua lē lava tuipuipui na maua; e tele foi isi nofoaga ua matuā tumu lava le faasologa mo le isi lua i le tolu vaiaso o sosoo mai.

Saunoa Eastwood, o le meningococcle B lea ua pipisi mai nei e moomia ai se ituaiga o tuipuipui patino lava mo Niu Sila, o se tui e masani ona fai i tamaiti a o laiti.

O le vaipuipui lea e tui i tamaiti e maua ai lo latou puipuiga mo le tusa ma le lima i le fitu tausaga le umi, e lē mafai ona puipuia ai i o latou olaga atoa.

O le tausaga talu ai, e to’a 40 i latou na faamaonia le aafia ai i totonu o Niu Sila, mai ia i latou na, e to’afā na maliliu mai ai.

O āuga o lenei faama’i e aofia ai le matuā vilitigā le ulu, malō le ua, ua faigatā ona pupula i le malamalama, fiva, faafaufau, ivaivā, ma pata le tino. 

E tusa lava foi poo le ā le vave o togafitiga e faia, ae mai se to’asefulu o ni tagata e aafia, e to’atasi se isi o le a i’u lava ina maliu.

Na ta’ua e le sooupu o le Meningitis Foundation, Gerard Rushton i le 1News, o le toe pipisi mai ai o lenei faama’i ua iloa ai e lē o sologa lelei le faaauauina o tuipuipui mo fanau talavou.

Na maliu ai le afafine o le alii sooupu i lenei faama’i i le tausaga e 2014, ma na ia ta’ua o le faama’i lenei e matuā alu faasolo atoa ma vave lona aafiaga e oo lava i tagata e malolosi lelei ma soifua mālōlōina.

Fai mai a ia, e mafai lava ona sātia ai le soifua o fanau talavou i totonu o le 24 itula.

O loo faatagisia ai le matāgaluega i le faia e aunoa ma se totogi o tuipuipui mo fanau talavou uma, ae lē mo na o i latou i nofoaga nofotumau a a’oga.

Puna o Faamatalaga: https://www.1news.co.nz/2026/03/15/meningococcal-cases-being-treated-as-outbreak-among-dunedin-students/

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required