Ua iai le masaloga o le Soifua Mālōlōina a Niu Sila, pe ā ma le to’atasi se isi tagata e foliga mai ua toe aafia i le faama’i mata’utia o le meningococcal poo le fiva fai’ai ae e le’i matuā faamautinoa lelei mai.
E to’alua ni fanau a’oga mai Dunedin ua faamaonia le aafia i lenei faama’i i le masina lenei, ma ua vaai iai le matāgaluega o se faama’i o lea ua amata ona toe pepesi mai.
Na ta’ua e Dr John Eastwood mai le National Public Health, o le faama’i lenei o le meningococcal poo le fiva fai’ai e vave tele le pipisi atu i isi tagata i fesoota’iga vavalalata pe afai o loo iai le siama i se isi tagata ae lē o iloaina.
E mafai ona e feavea’ia le siama e ala se’i tulou, i lou isu ma le faa’ī ae aunoa ma ni āuga ua aliali ae e mafai ai lava ona pipisi atu i le isi tagata o latalata ane ia te oe.
Ua avatu ai nei se lapata’iga i fanau a’oga, aemaise lava i latou o loo nonofo faatasi i ni nofoaga o nofotumau, ua tatau nei ona vave fai ni tuipuipui ma ia ‘alofia le inu faatasi i le gutu o se fagu e tasi poo le faaaogā faatasi o ni vapes.
O le tamaitiiti muamua na faamaonia ua aafia na maua mai i le nofoaga o loo nonofo faatasi ai tamaiti a’oga a le Otago Polytecnic i le aso 7 o Mati, ae o le tamaitiiti lona lua ua faamaonia mai i le iunivesite a Otago.
Na lipotia mai le tumutumu atu o fanau a’oga i faletalavai mo le fia maua o le tuipuipui ae ua lē lava tuipuipui na maua; e tele foi isi nofoaga ua matuā tumu lava le faasologa mo le isi lua i le tolu vaiaso o sosoo mai.
Saunoa Eastwood, o le meningococcle B lea ua pipisi mai nei e moomia ai se ituaiga o tuipuipui patino lava mo Niu Sila, o se tui e masani ona fai i tamaiti a o laiti.
O le vaipuipui lea e tui i tamaiti e maua ai lo latou puipuiga mo le tusa ma le lima i le fitu tausaga le umi, e lē mafai ona puipuia ai i o latou olaga atoa.
O le tausaga talu ai, e to’a 40 i latou na faamaonia le aafia ai i totonu o Niu Sila, mai ia i latou na, e to’afā na maliliu mai ai.
O āuga o lenei faama’i e aofia ai le matuā vilitigā le ulu, malō le ua, ua faigatā ona pupula i le malamalama, fiva, faafaufau, ivaivā, ma pata le tino.
E tusa lava foi poo le ā le vave o togafitiga e faia, ae mai se to’asefulu o ni tagata e aafia, e to’atasi se isi o le a i’u lava ina maliu.
Na ta’ua e le sooupu o le Meningitis Foundation, Gerard Rushton i le 1News, o le toe pipisi mai ai o lenei faama’i ua iloa ai e lē o sologa lelei le faaauauina o tuipuipui mo fanau talavou.
Na maliu ai le afafine o le alii sooupu i lenei faama’i i le tausaga e 2014, ma na ia ta’ua o le faama’i lenei e matuā alu faasolo atoa ma vave lona aafiaga e oo lava i tagata e malolosi lelei ma soifua mālōlōina.
Fai mai a ia, e mafai lava ona sātia ai le soifua o fanau talavou i totonu o le 24 itula.
O loo faatagisia ai le matāgaluega i le faia e aunoa ma se totogi o tuipuipui mo fanau talavou uma, ae lē mo na o i latou i nofoaga nofotumau a a’oga.
Puna o Faamatalaga: https://www.1news.co.nz/2026/03/15/meningococcal-cases-being-treated-as-outbreak-among-dunedin-students/




































































































