Search
Aupito Tofae Su'a William Sio
Aupito Su'a William Sio o loo fai lana lauga faamavae i totonu o le Palemene. Photo by New Zealand Parliament

Pulea e Aupito Su’a William Sio le taimi e muta ai lana tautua i le Palemene o Niu Sila

O le aso 1 o Aperila i le tausaga e 2008 na faatautoina ai le afioaga ia Aupito Tofae Su’a William Sio e avea o se faipule o le itumalo o Magele i totonu o le maota fono o le malo o Niu Sila. 

I le amataga o lana tautua i lea tofiga, na ia aoao mālū mai ai manogi o le lolo mai nisi o sui a faipule ma Minisita sa tautua i le malo o Niu Sila muamua, i ni a latou foi fautuaga e matimati ma faamalosi ai i lana tautua mo Niu Sila e ala i totonu o le Palemene o le nofoaga o loo totofi ai upufai o le atunuu. 

O tuualalo a nei Minisita na latou faapea mai ai, ia e iloa le taimi e te alu ese mai ai ma le tofi, ma ia e iloa lelei o tofiga nei, o tofiga a le malo e alu alu uma ae pasi atu i le isi tagata. 

O le silasila a le afioga ia Aupito Su’a William Sio mai le silia i le 15 tausaga talu ona tauave mai le tofi o le itumalo o Magele, o fesuisuiga o faigamalo i Niu Sila o le mea ua masani ai, e sui mai le isi pati tauave le malo i le isi 3 tausaga e oo foi le isi faigāpalota ua sui mai le isi faigamalo, o lona uiga e lē fou ia Niu Sila lea tulaga. 

Ae o totonu o nei fesuiaiga o faigamalo ua leva ona ia tapenapena mai ai ma silasila mamao iai i lona taimi tonu ua tatau ai loa ona faamuta lana tautua i totonu o le Palemene. 

Na saunoa Aupito, o le tofi faipule o se galuega saisaitia, e galue i le atunuu i le 24 itula i le 7 aso o le vaiaso, auā e lē nofonofo pe a oo i le taimi e tupu mai ai se faalavelave ma manaomia se fesoasoani mo le atunuu, o ia foi o le matai Samoa e tele ona tofiga faamatai i totonu o lona aiga. 

Ua ui atu ia te ia le ula a lona tuaa i le tofiga o le Sa’o o le aiga, ae ua lē mafai ona faataunuuina ona o lana tautua mo Niu Sila atoa o loo ave iai lana faamuamua. 

I lona naunautaiga ia siitia maualuga pea le tamaoaiga ma le soifua maloloina o le atunuu o Niu Sila, ma ia alu ese mai le isi sui faipule ae o loo mafai ona agai atu tupulaga talavou ma faaauauina ia galuega lelei mo le manuia o le atunuu. 

I galuega faatemokalasi, e lē o se mea lelei le umi ona e nofonofo ai i totonu o le tofi, ae lelei le fai ma fesuisuia’i tagata i le tofi, ma o le ala foi lena ua masani ai Niu Sila i nei fesuia’iga o ana faigamalo ma ua masani ai foi sui faipule. 

O le ala lea ua pulea ai e le afioga i le Minisita o tagata Pasefika ia Aupito Su’a William Sio le taimi ua tatau ai ona savali ese ma le tofi, ae lelei le alu ese ma le tofi ae ua uma ona taatia lelei le faavae mo le atunuu ina ia mafai ona agai atu isi tagata ma faaopoopo ma faalelei atili auā le manuia o Niu Sila atoa. 

Ua mae’a lana faamavaega ma le itumalo o Magele ma ua ui foi lana ula i le sui faipule ia Lemauga Lydia Sosene ma faamanuia iai i lona tulai mai i le tofi, auā o ia o le matai Samoa e lelei lana faasamoa ma ua leva foi ona soifua mai i totonu o Niu Sila, ua tele foi lona silafia i galuega a le malo a o galue ai i pulega o faigamalo laiti a Magele ma Otahuhu. 

Ua faafofoga foi le maota o le Palemene i le lauga faamavae a le afioga i le Minisita o tagata Pasefika ia Aupito Tofae Su’a William Sio lea na ia saunoa ai ma faaaogāina ai lana gagana e pele i lona loto le gagana Samoa faapea le faaperetania. 

I lona loto atoa ia aua ne’i galo I se Samoa le tāua o lona faasinomaga ma lona tofi mai le Atua o lana aganuu ma lana gagana. 

O lana saunoaga faataupou i le 2008 i totonu o le maota fono na ia amataina ai lea matatia mo Niu Sila i le faaaogāina o gagana e lua, lea foi ua toe faaiu iai lana tautua e ala i lana saunoaga faamavae e tautala ai i le faasamoa ma le faaperetania. 

O lana sailiga malo mo Niu Sila auā le manuia o tagata lautele lea ua faatāua ai lava lea manulauti i totonu o Niu Sila atoa o le faatāuaina o gagana a atunuu taitasi ma latou aganuu. 

O le faamanatu a le Minisita i lana lauga mulimuli na toe silasila ai i le amataga o lana lauga faataupou i mataupu e tatau lava ona toe faaauauina lona faaleleia faapea lona faatupeina i lenei tausaga. 

Ia tatau foi ona siitia tupulaga ina ia aua le fefe e faatino galuega i Niu Sila auā o le latou atunuu, o le ala foi lea na ia laeiina ai laei i le po o lana lauga faamavae, ina ia mafai ona faailoa atu i tupulaga talavou o fea lava o Niu Sila e iai e mafai lava ona tutū i le tulaga o loo iai ma aumai lana aganuu ma aga masani e faailoa ai lo latou aganuu. 

Ua lata le vai vaa o le faigāpalota a Niu Sila, ae o loo umia pea e le afioga ia Aupito le tofi faipule a le Palemene seia oo i le po mulimuli ae malama le aso o le faigāpalota ona tuu ese aloaia loa lea o ona tofiga. 

Ua oo i le taimi e fai ai se malologa laititi ma vaavaai i galuega i totonu o le aiga ma fai se isi mea fou mo le manuia o aiga ma ekalesia manū o maua le malosi ma le talavou. 

O le saunoaga lea a le afioga ia Aupito Tofae Su’a William Sio.

Tala sili ona faitaulia

SAMOA UPDATE

PODCASTS

Listen on

SAMOA UPDATE

PODCASTS

Listen on

TALA FOU MAI SAMOA

TALA FOU MAI SAMOA

FAATALATALANOAGA

FAATALATALANOAGA

POLOKALAME A LEOLEO

POLOKALAME A LEOLEO

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required