A o iai le savaliga a le atunuu i le masina lona lua o lenei tausaga fou 2026, ua faailoa faalaua’itele le lipoti a le ofisa o numela faamaumauina a le malo o Samoa, ua faailoa ai faamaumauga o tagata malaga mai isi atunuu o le lalolagi sa afea Samoa i le 12 masina o le tausaga ua mavae 2025.
O tagata asiasi ma tafafao mai i le atunuu ua numela tasi ai Niu Sila lea e 83 afe 406 tagata tafafao na malaga mai ai.
Pito iai Ausetalia e 44 afe 967, peita’i e telē le eseesega o ia fuainumela auā e tusa ma le 43 afe 439 le numela e maualuga ai le autafafao mai Niu Sila nai lo Ausetalia.
E manino mai ia faamaumauga e tele tupe na masaa mai i le tamaoaiga o le tatou atunuu mai lea aofa’iga tele o tagata sa tafafao mai ia atunuu e lua o ni paaga totino a Samoa.
O loo lona tolu tagata na malaga mai Amerika e 16,947 ma tagata malaga tafafao mai Amerika Samoa e 8,850.
O le tasi o faamaumauga ua faailoa e lea auaunaga a le malo, o le to’atele o tagata sa tafafao mai i le tausaga ua mavae lea e tusa ma le 93,392 sa nonofo ma faamautū i fale e umia sa’oloto e tagata poo private homes faapea fale o latou aiga ma faauō.
O le 67,373 o tagata tafafao sa nonofo i faletalimalo, ma falenofo totogi tu matāfaga.
E 84 afe 370 o tagata malaga tafafao poo tulisi ae o le aofa’iga e 69 afe 445 tagata sa malaga tafafao mai ona o asiasiga i aiga ma uo i Samoa.
O faamaumauga foi ua faailoa nei e le ofisa o numela faamaumauina ua iloa ai o le tausaga e 2022 faasolo mai i le 2025 na matuā siitia maualuga ai tagata na malaga mai i Samoa ma malaga ese atu ina ua tuana’i le faama’i Koviti-19.































































































