Search

Ina pepese Aleluia ua fanau le tupu! Ua lata mai le aso e faamanatu ai le fanau mai o Iesu, lo tatou Alii Faaola. Le pepe o le Kerisimasi. Amata nei loa le taumafaiga, e faagata i le aso 20 o Tesema. O le a faia le se’i i le aso lava lena i le 10 i le taeao. (faitau manino aiaiga)

Dr Natalie Netzler

Vavala mai aogā o vai a taulasea Pasefika mo puipuiga mai faama’i

Ua faailoa mai e se vaega o saienitisi, o i latou o ni tamaitai foma’i mai tupuaga Pasefika, o a latou suesuega na faia i le faaaogāina o vai Samoa, ua aliali mai ai, e ono aogā nei vai faaleaganuu a taulasea Pasefika i puipuiga e tetee atu i siama poo vairusi o loo faapogaia ai nisi o faama’i pipisi.

O le tamaitai foma’i, Dr Natalie Netzler mai ona tupuaga (Ngāti Ruanui, Ngāti Hauā, mai Motootua i Samoa, ma Sikotilani), o ia o se faiaoga sinia ma o se tagata suesue i mea tau vairusi i le Waipapa Taumata Rau, i le Iunivesite a Aukilani i le Faculty of Medical and Health Sciences, o se tasi o loo auai i lenei vaega suesue, o loo latou vailiilia pe faapefea i vai Samoa poo vai o loo faaaogā i fofo a taulasea i le Pasefika (traditional medicine) ona aogā i le gaosiga o fualaau ma vailaau mai atunuu europa (western medicine).

O loo galulue faatasi i latou uma ma se tasi foi tamaitai foma’i, Dr Helen Woolner (Atu Kuki Maoli – Mauke: Kimiangatau; Papa’a) o loo galue i le Iunivesite a Vitoria, faapea le tamaitai Samoa, Masuisuialemalietoa Dr Seeseei Molimau-Samasoni, mai afioaga o Leulumoega Tuai ma Apolima Uta i Samoa, o ia o le pule poo le Manager of the Plants and Postharvest Technologies Division i le Scientific Research Organisation of Samoa le SROS, ma o lenei suesuega o loo latou galulue faatasi ai ma nisi o taulasea i Samoa.

I le ono masina talu ai, sa faia ai sailiiliga a nei saienitisi i nisi o aogā o vai Samoa e mafai ona tetee atu ai i le siama o le KOVITI-19.

Na ta’ua e Dr Netzler, ‘o se taimi muamua lea ua matuā faia ai ni a latou suesuega i le faaaogāina o vai Samoa mo puipuiga e tetee atu i le KOVITI-19; ma o loo vavala mai le tulaga lelei o iuga na maua mai na suesuega.’

O loo faataitai e nei tamaitai saienitisi vai faaleaganuu (traditional medicines) i vairusi eseese se’i vaai pe mafai ona faaaogā faatasi nei vai faaleaganuu ma vailaau faafomai (clinical antivirals) lea o loo faaaogā e tineia ai siama e pei o le Paxlovid.

O nei tamaitai saienitisi uma e iai o latou talaaga ma silafia i le faaaogāina o vai faaleaganuu mai o latou atunuu, o ni tomai e tuufaasolo mai o latou tuaa sa galulue ai foi o ni taulasea, ma ua latou silafia lelei foi le tāua o le malupuipuia o na tomai i totonu o le Pasefika ma o latou atunuu.

Aemaise ai, o le iai o na tomai faatasi ai ma le atamai ua iai i nei ona po i a’oa’oga ma suesuega o loo faalautele ai o latou silafia, o lea ua mafai ai ona latou galulue faatasi e faamautu se iuga sili ona lelei, pe afai o le a mafai e vai o loo faaaogā e taulasea o atumotu taitasi ona gaosi ane ai ni togafitiga e puipuia ai soifua o tatou lava tagata mai le tele o faama’i pipisi ua alia’e mai i lenei vaitaimi.

O se faatofā’iga sili ona tāua lenei pe afai e faamae’a uma suesuega o loo saga’i atu i ai nei alo o le Pasefika, ma mafai ai ona faaaogā vai ma togafitiga faaleaganuu, e puipuia mai ai pe teena nisi o siama o loo faamata’u mai i soifua o tagata, e aofia ai le fulū, KOVITI, RSV ma faama’i o loo mafua mai le namu e pei o le dengue fiva.

I le maua ai e lenei vaega o nisi o vai Samoa e lua o loo iai ni vaega e mafai ona tetee atu i le vairusi poo se siama lea e faapogaia ai le KOVITI, o lenei la ua agai atu nei e saili se isi seleni mo le faaauauina o la latou galuega tāua o loo faia nei, aemaise o lea ua vaaia ataata lelei o ni taunuuga aogā o a latou suesuega.

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required