Search

Ina pepese Aleluia ua fanau le tupu! Ua lata mai le aso e faamanatu ai le fanau mai o Iesu, lo tatou Alii Faaola. Le pepe o le Kerisimasi. Amata nei loa le taumafaiga, e faagata i le aso 20 o Tesema. O le a faia le se’i i le aso lava lena i le 10 i le taeao. (faitau manino aiaiga)

‘O le a matou faia le mea sa’o mo Samoa’….Hon Winston Peters

Mai le feiloa’iga a le Vaega Faaupufai a le New Zealand First ma le silia i le 200 o le mamalu o Samoa na potopoto i le Maota o Samoa i Magele i le Aso Faraile na te’a nei, na saunoa faamalamalama ai le ta’ita’i o le Vaega Faaupufai o le sui Palemia foi lea, Vaovasamanaia Hon Winston Peters, i le mataupu o loo finau ai Samoa mo le toe faafoi mai o le sitiseni Niu Sila o tagata Samoa na aveesea mai le tulafono o le Citizenship (Western Samoa) Act 1982.

Na saunoa le sui Palemia, ma ia ta’ua ai se la feiloa’iga ma le Palemia o Samoa, Hon Fiame Naomi Mataafa, na ia fesiliga ai Fiame i se finagalo o le faigamalo a Samoa i le mataupu lenei o le sitiseni, ma na saunoa ane Fiame, o le mataupu lenei e fitoitonu i le faigamalo a Niu Sila.

Na faaauau le saunoaga a le sui Palemia ma ia ta’ua ai le tele o itu e silasila i ai le faigamalo aemaise foi le tulaga o loo avea pea ma atugaluga o atunuu o le Pasefika e aofia ai ma Samoa, i le gasolo ese mai ai o le toatele o latou tagatānuu e saili manuia i atunuu e pei o Niu Sila, Ausetalia ma isi.

Na ta’ua ai e Peters le taula’i atu o le faigamalo a Niu Sila ina ia faamautinoa o loo latou faia le mea sili e fesoasoani ai i le itu tau i le tamaoaiga o atunuu o le Pasefika, ina ia mafai ai pea ona taofiofia ma faatupula’ia pea le aofai o latou tagatānuu auā le sologa lelei o fuafuagafai a atunuu ta’itasi.

Sa iai foi nisi faatalanoaga a le sui Palemia i ni taimi ua te’a sa ia ta’ua ai le lagolagoina e le latou vaega faaupufai o le pili o loo faagasolo nei, faatasi ai ma le fia silasila atili i nisi o fetuutuuna’iga e ono mafai ona faia iai.

Na saunoa Peters, o le ala lea na latou lei palota ai e taofia le pili, ae na latou lagolagoina le faasee atu o le nei tulafono taufaaofi i se komiti filifilia, ina ia faaauau faatalanoaga a o saili atu i ni finagalo o tagata ma o latou faanaunauga o loo iai e tusa ai o lenei tulafono taufaaofi.

Ona agai lea o lana saunoaga e auiliili le tele o galuega faatino a le faigamalo a Niu Sila ina ia saili vaifofo i nisi o faafitauli ogaoga o loo tulai mai lenei foi vaitaimi e pei ona iai aafiaga ona o le suiga o le tau, o le itu tau i le soifua mālōlōina ma isi, peitai na toe foi mai lava le saunoaga a le sui Palemia i le mataupu o loo naunau i ai le faafofoga a le aofia i lea aso, i le pili o le sitiseni, ma ia saunoa ai, ‘O le a matou faia le mea sa’o mo Samoa, faapea ma tagata ia sa tatau ona latou maua le avanoa a o lei oo i le 1948,’ ma ia ta’ua ai foi o le a se’i vaai poo fea o iai se finagalo o isi uma sui o le Palemene i lenei mataupu.

Na ta’ua e Peters, e iai le talitonuga o le vaega faaupufai a le New Zealand Firsti, e iai vaega lelei e ao ona silasila iai i le pili lenei, ‘E matou te lē faia ni folafolaga ona tuu ai lea,’ ‘Na matou faamautinoa ia faagasolo pea le talanoaina o le pili, ona e matou te talitonu e iai vaega lelei o le pili e ao ona silasila iai, ma a oo ina faamae’a uma ona talanoaina vaega nei, o le a matou logoina atu ia te outou le mea o le a matou faia.’

Na mae’a lea ona tulai foi lea o le sui sinia o le patī, Hon. Shane Jone e momoli lana faafetai i le valaaulia ma meaalofa na saunia e le mamalu o Samoa potopoto mo le latou aumalaga, ma sa ia ta’ua ai foi, ‘O le faanaunauga ma le agaga ina ia faia le mea sa’o, o le faavae mautū lena o le latou vaega faaupufai.’

O lenei feiloaiga sa tapena ma faamaopoopoina e le Fono Faufautua a Samoa i Aukilani, o le mafutaga soofaatasi a faifeau ma le Pacific Leadership Forum poo le PLF, lea na felafoa’i ai le Fetalaiga ia Leulumoega Teleiai Puni ma le Afioga Leiataua Savea Peseta Lavea mo lauga e faafeiloai le aumalaga, ma sa molimoli foi meaalofa o measina masani a le atunuu e faailoa ai le talia lelei o le faigamalaga.

Sa auai le Konesula Aoao o Samoa i Aukilani, Afioga Afemata Palusalue Faapo II ma le faletua, ma o le a’oga faaleaganuu a le Fofoa i Vaoese i lalo o le ta’ita’iga a le Tofa i le Vaimalae, Asiata Pio Vaoliko, na latou tapenaina le ‘ava o le feiloaiga.

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required