Maliu se tama na pau iai se laau
Ripotia mai le uma o le soifua o se tama ina ua pau iai se laau I le aso ananafi
Ripotia mai le uma o le soifua o se tama ina ua pau iai se laau I le aso ananafi
Ua faaalia le popole o le minister fou o le soifua maloloina, Andrew Little I le faaauau pea o solo
Faagasolo nei suesuega a le kamupani vaalele a le Ea NZ e tusa ma le faamaonia o se tasi o
Ua faaupuina e le toatele o I latou e le I taliaina talosaga mo nofomau I NZ, o le vaega
Ua lapatai mai leoleo I se tasi o uiga taatele ua matauina I le faaaogaina o upega tafailagi. O le
E 62 tausaga ole tama lea na maliu mai West Auckland I le vaiaso na tea nei lea ua faamaonia
E toatasi ua maumau le soifua I le taeao analeila I le faalavelave tau taavale na tupu I Maunu Rd
Ua faaalia se finagalo ole tamaitai palemia o Niu Sila, Jacinta Ardern e tusa ai ma faamatalaga na faia I
E tusa ma le 40 tagata faigaluega le iunivesite a Massey o le a leai nia latu galuega. O le
O i latou nai ua uma ona faauu mai iunivesite i totonu o NZ, ma o looumia visa faigaluega e
ua faamanuiaina le tamaitai palemia, Jacinda Ardern i se faailogatauoloa e oo atu i le 210 afe tala NZ, mai
E le o sa’o aoga o loo faamuamua i tupe ua faailoa mai e le malo o le afaamatuu mai
Ua fesiligia nei le soifua maloloina pe aisea na le faailoa mai ai setasi o nofoaga na asia e se
O Chontel Wiki O’brien le suafa o le tamaitai na maua lona tino maliu I totonu ose taavale na mu
Fetoai se taavale ma se loli I le taeao analeila ile faaitu o Penrose ise vaega pisi o le alatele
E faitau selau faasea ua oo ane I le ofisa o le Internal Affairs poo mataupu faa lotoifale I Te
Ua tonu ma talafeagai gaioiga ua faia e nisi o tagata o loo faaaogaina femalagaaiga lautele e ala I le
E 38 lala ole faletupe ole BNZ ole a tapunia I totonu o lefitu masina o lumanai nei e ui
Ua lapata’I mai faleoloa o loo faatauina ai le tele o meataalo a le fanau, e ono le maua tele
Ua faatalosaga e le asosi a leoleo le malo, ia vave ia ona lesitala laau malosi O se talosaga ua
E le o popole tele le tamaitai palemia, Jacinda Ardern, I le ono tosina o tagata Kiwi I le ta’I
Ua faaopoopo suiga fou ma isi siaki e moomia ona faia mo tagata faigaluega I malaevaalele faavaomalo ma uafu Suiga
Ua sauni le pati a le NZ PUBLIC PARTY e ave I le tulafono lana uo sa la tamomoe faatasi
E toafa alii ua molia ile maea ai ole faalavelave na maliu ai se alii e 21 tausaga I se
E tolu vaiaso o le a faagasolo ai le faamasinoga o le alii ua molia nei I le faalavelave na
Ole ala ile pule o le tautua, upu ia na afea ise finagalo o se tasi o tamalii samoa I
5 tausaga o le a faafalepuipui ai se tusitala o se tagatanuu Saina ona o lona ripotia o le faigamalo
Ua faitioina e se tasi o fale-oti-ulu I le ogatotonu o le taulaga faatau I Aukilani, le Auckland Council ma
Ua faailoa mai o le a galulue pe pekolo le toatele o leoleo I le tele o nofoaga autu I
O le aso e tulai ai I luma o le faamasinoga faaitumalo le alii 24 tausaga lea ua molia e