Silia ma le lua miliona le tupe o loo aofia i le mataupu ua molia ai le to’afā mai Sisifo o Sini
O le faaitu i Sisifo o Sini o loo feta’uaina e aumau ai tagata e to’afā ua molia nei e
O le faaitu i Sisifo o Sini o loo feta’uaina e aumau ai tagata e to’afā ua molia nei e
E to’alua tagata ua pu’eina e leoleo i le su’esu’ega na faia ina ua maua le tinomaliu o se tamaitai
Toe foi ane le alii o Rieko Ioane i lana ‘au mo le taaloga o le quarterfinals o le Super
Ua toe sainia nei se maliega a le Iuni Lakapi a Niu Sila le NZ Rugby provincial unions ma le
I le 30 miliona tala o le tau o le vaaleoleo o le Nafanua II e le’i lua ni tausaga
O loo faia nei se su’esu’ega a leoleo i ni faalavelave se lua faaaogā ai ni fana i Aukilani i
Ua tuuina ane se lapata’iga mai le amepasa o Saina i Niu Sila e faapea o atunuu ua potopoto i
O le polokalame tufatufaga faailoaga a le Pulega ma le au lakapi a le Moana Pasefika sa faia i le
O le Aso Tofi o lenei vaiaso ua toe faaauau taualumaga a le fono aoao faitulafono i le mae’a o
Ua mana’omia tele e le auaunaga a faletalimalo ma fale’aiga le toe a’oa’oina o tagata faigaluega i galuega fai o
O le sauniga faalemalo o le faamanatuina o le iupeli taimane o le tatou tuto’atasi o lenei tausaga, sa molimauina
E lē galo e manatua pea tuaa ma mātua sa asaina sailiga malo auā se Tuto’atasi o Samoa ina ia
Folau faatasi e faama’ite le tamaoaiga, ina ia mausali mo le manuia o Samoa, o le autū lea o le
E uigaese lagona na oo ane i finagalo o soo se Samoa i lea aso. Pe na iai totino i
Ua faailoa e se tasi o selector poo i latou foi e filifilia tama taaalo a Kuiniselani mo le State of
O tagata Ausetalia o loo sauni e malaga i atunuu i fafo ae manaomia tusifolau, e foliga mai o le a faaumiumi
Fai mai le faalapotopotoga o le soifua maloloina o le lalolagi le WHO ua silia nei ma le 550 tagata
Ua filifilia nei e le Palemia o Ausetalia Anthony Albanese lana uluai faigamalo ma faatautoina i le aso. Ua faia le
Pe ā ma le 30 tausaga o si tagata faigaluega ua maliu i se faalavelave na tupu i le galuega i le
Ua pu’eina e leoleo se alii i le mae’a o lipoti o se pepe ua uma le ola mai le
E fai si umi atu o le fonotaga a le tamaitai Palemia o Niu Sila ma le Peresetene o Amerika
Ua faamaonia mai e le matagaluega o le soifua maloloina a Niu Sila e 8,182 tagata ua faamaonia le aafia
E to’a 62 tagata na mua’i faatino a latou palota i le asō i le faigapalota laititi a le itumalo
E tusa ma le $4,500 le tau aogā o le fesoasoani a le Kamupani a le Samoa Stationery and Books
“Folau ma le Faatuatua “ o le sini autu lea o le atoaga o le Iupeli Taimane a Samoa poo
Ua maua faamatalaga fou e faatatau i le fanau Marokopa i Waikato o loo tuua’ia ai lo latou tama, ma
Ua agai le komisi o pisinisi e vaai toys poo meataalo le saogalemu mo fanau. O le faatau atu o
E 51 afe tala ua faimeaalofa ai le Komiti o le Tutoatasi i le faailogaina o le Iupeli Taimane le
E leai se maliega ua sainia e Samoa ma le Malo o Saina ina ua afea le atunuu e le
Ua tāpā e le Sui Taitai o le Itu agai le tofa Lauofo Nuafesili Pierre Lauofo se faamaninoga a le