
Maliu se tasi ina ua faatama’ia e le afi se fale i Taranaki
Ua faamaonia mai nei le maliu o se tagata i le taeao analeila, ina ua mū se fale i Taranaki.
Ua faamaonia mai nei le maliu o se tagata i le taeao analeila, ina ua mū se fale i Taranaki.
E 207 laupepa o le lipoti na tuufaatasia e le Pule o Maliu poo le Coroner. O loo faailoa ai
Ua i luma nei o le faamasinoga i Ausetalia, le Broadmeadow Children’s Court faamaumauga ma faamatalaga i le matāupu na
I se faamatalaga mai se tasi o sooupu a le ofisa o leoleo i Kalaiesitete, na ia faamanino ai le
E 12.1 ua oo iai nei le pasene o numera o tagatānuu o loo i Aotearoa nei ua faamauina ua
Ua molimauina le salalau ai i luga o upega tafa’ilagi o sa’afi’afiga mo le alii Samoa o se tagatānuu Niu
E lē o toe po se lilo i le tele o faalauiloa ma faatalanoaga ua faasolo i lenei vaitau i
Na amata lava le taeao o le asō i le vaaia ai o le mau otaota poo lapisi o fola
Ua faamaonia mai e leoleo le lē mafai ai ona maua tonu le mafua’aga o le maliu o se alii
Ua amata faasolo nei su’esu’ega a leoleo i le tele o uaea eletise i totonu o Kalaiesitete ua aveesea e
Ua amata faasolo nei su’esu’ega a leoleo i se matāupu i le faaitu o Aukilani i Saute. Talu ai lipoti
O le vaiaso na se’i mavae atu na tuuina atu ai a tatou talafou, e tusa ai ma se matāupu
Ua pu’e nei e leoleo se alii, ma taofia faamalosi se taavale, i le aafia i se matāupu na aafia
Ua faamaonia mai nei le faatino ai o se fuafuaga a le malo o Ausetalia e tipoti mai i Niu
Ua amata nei iloiloga a le malo e tauala mai i le Matāgaluega o A’oga i le ono taofia ai
Ua faamaoina mai nei le maua ai o le to’atasi i le faama’i o le misela i Aukilani nei, ma
O le masina na se’i mavae atu nei ia Aperila, na pasia aloa’ia ai teuteuga o le tulafono, i le
Ua lipotia mai nei le toe tatalaina ai o se vaega o le auala le (State Highway 29) i luga o
Ua lagona foi e ofisa ma faalapotpotoga o foma’i e iai le tomai faapitoa mo le soifua malōlōina o le
Ua faaalia nei popolega o le to’atele i le tulaga ua aga’i ai auaunaga faalaea’oa’oga i Iunivesite i le faaitiitia
I le oo mai ai o faasalalauga i le filifilia o lē ua seei mai e avea ma ta’ita’i o
Ua faamaonia mai nei e ala i auala o fesoota’iga televavave poo upega tafa’ilagi le social media a le Ofisa
Ua faamālōlō lē tumau nei se loia e suafa Nicholas Wintour, mai le faaauau ai ona faatino o ana galuega
E oo atu i le to’alimasefulu tagata tineimu, o loo taumafai e tali atu i le sasao o le afi
Ua faailoa mai nei e le faalapotopotoga o le International Monetary Fund le solomuli ai i tua o le tulaga
Ua faamaonia mai nei i lipoti, e toʻavalu ni tagata na manunuʻa i le taeao nei ina ua fetoʻai se
Ua faamaonia mai nei le ave ai o se tagi a le Komisi o Pisinisi a Niu Sila, faasaga i
O loo su’esu’e nei e leoleo i se mataupu na lipotia faato’ai atu i le ofisa i le Aso Gafua,
O lenei faasoa o se fesoasoani e faamanino ai nisi o faamanuiaga mo tuaa Samoa ua faamanuiaina i le sitiseni
Ua faamaonia mai e leoleo o loo tau sa’ilia nei se alii na alu sana savaliga i le Milford Sound