Search

Maliu se tagata faigaluega i Aukilani 

O loo suesue nei le maliu o le alii Aukilani na uma lona ola ananafi a o iai i galuega i Mt Wellington.  Lipotia o lē ua maliu o se tagata faigaluega mai atunuu i fafo. Faamauina o lea alii na pa’ū iai le pa uamea i se tasi o galuega faakonekarate o loo galulue ai. […]

Tālia suiga ua agai le malo e faaleleia ai emergency housing 

E lē o toe mamao ona faailoa mai lea e le malo o ana fuafuaga o loo taumafai e vave aveese mai ai tagata ua fai sina umi o nonofo i emergency housing, ae saili ni fale mautu.  Na faailoa e le minisita o fale, Chris Bishop o le vaiaso fou o le a faamautu ai […]

Tapunia lala a le ASB 

E 5 lala o le faletupe a le ASB o lea ua tapunia.  O lala i Mangere Bridge i Aukilani, Milford, Wellsford, Waiuku ma Willis Street i Ueligitone na tapunia ananafi faitotoa, e mafua ona o lea ua toatele paaga ua agai e faaaogā auala faatekonolosi poo le online.  E faamauina o nei lala e […]

Multicultural Aoraki Festival a Canterbury 

O le a faataunuuina le Multicultural Aoraki Festival a Canterbury i le aso a taeao.  E 89 poloka, e aofia ai fale’aiga ma pisinisi ua mae’a lesitala mo lea faamoemoe. E lē gata o le a faaalia ai tu ma aga, faafiafiaga ae faapea le tele o meaai eseese mai ia i latou o loo tuufaatasia […]

Fafagu Ueligitone i le mafuie 4.7 lona malosi

E 4.7 le malosi o le mafuie na luluina ai Ueligitone i le taeao nei. E lalatalata i Upper Hutt lea e faapea na lulu ai i le 18 minute e tea ai le itula e 5, e tusa lea ma le 5 kilomita i Matu o le aai ae 23 lona loloto e tusa […]

Valoia e Sir John Key tau o le maketi o fale a Niu Sila

Ua valoia e lē sa avea ma Palemia o Niu Sila i tausaga talu ai le tau e oo iai fale faatau i totonu o le isi 10 tausaga i Niu Sila, ma e lē o se tala fiafia. A o faamavae mai ai Sir John Key mai le faletupe a le ANZ ma lona […]

Sauniga faamavae mo le Faipule ia Faanānā Efeso Collins

A o alo atu mo toe sauniga o le alii Faipule Samoa ia Faanānā Efeso Collins i le aoauli o le asō, o le fautuaga ua tuuina mai o le vavevave atu. O lea ua vaiaso talu ona tuumalo Faanānā, ma o itula e 12 i le aoauli nei e amata tatalaina ai faitotoa o […]

Filifilia le Pule Sili fou o le Council a Gore

Ua filifilia le Pule Sili a Gore, poo le itumalo na iloga ona malomaloā le feeseeseai o lona Pulenuu ma lē sa avea ma Pule Sili. O Deborah Lascelles lea ua filifilia nei e suitulaga ia Stephen Parry, ma o ia foi o le tagata lona tolu i totonu o le 35 tausaga ua seei […]

Toe gaoia foi le pamu penisini a le Mopili i Magele

Na osofaia e le augaoi le pamu penisini a le Mopili i Magele i Aukilani i le taeao nei. O le tea o le itula e 3 i le vaveao lea na tali atu ai leoleo i le osoaiga lenei i Massey Road, ma i lipoti a le Herald o se taavale gaoi foi lea […]

O lea lava na faaoo i le Kainga Ora faaseā a aiga tuaoi

Ua toe tautino le Kainga Ora, ua faitau masina talu ona faaseā atu tuaoi e tusa ma se tasi o le toalua lea ua mafua ai suesuega ina ua faaoo e le tasi le oti i le alii ua uma lona soifua. O loo iai pea nei leoleo i le fale o le Kainga Ora […]

Faaauau talanoaga o le tapunia o le Maori Health Authority i le asō

Ua pasia le faitauga faalua o le pili e faamuta aloaia ai le pulega a le Maori Health Authority, poo le Te Aka Whai Ora. E ui i le faatauanau ma talosaga tagata Maori agai i le faigamalo e solitulafono le tapuni o le pulega faalesoifuaina maloloina na faia faapitoa e faafeiloaia ai manaoga o […]

Sue taavale e lua o loo masalomia i le mu i Southland

E lua taavale o loo tau sailia nei e leoleo e fesootai ma le fale na mu i Waikaia i Southland i le vaiaso talu ai. O le fale lenei i Elswick St o loo masalomia ai taavale e lua o loo sue, ma e ui e leai se isi na afaina i le mu […]

Maliu le alii, suesueina na fasiotia e se tasi

E toalua tagata na maua atu e leoleo ananafi i se tasi o fale a le Kainga Ora i Aukilani ua manunu’a, ma na mulimuli maliu le isi toatasi i lea lava nofoaga. O lea ua faasolo suesuega a leoleo i le mataupu lenei o lē ua maliu na faaoomanu’a iai se tasi ma oo […]

Fesiligia poloketi na folafola mo le faitau selau o aoga

E tele galuega faaleleia na faamoemoe mo le faitau selau o aoga ua fesiligia nei le taunuu ma le lē taunuu. E oo atu i le 350 aoga o lea na faapea o le a faaleleia faleaoga, peitai ua lē ogatasi ma tupe e faatupe ai. I se saunoaga a le minisita o aoga Erica […]

5.1 le malosi o le mafuie luluina ai Canterbury

E 5.1 le malosi o le mafuie na luluina ai Canterbury anapo, ma e silia ma le 4,500 tagata ua lipotia na faalogoina. E 21 minute e tea ai le itula e 9 anapo lea na luluina ai le ogatotonu o le taulaga o Methven, e tusa lea ma le 100km i Sisifo o Kalaiesetete, […]

Toe sau le isi lipoti faasaga i le Oranga Tamariki

Ua toe sau foi le isi lipoti lē lelei e faasagasaga i le Oranga Tamariki ma ana auaunaga. O le fesili ua tulai mai nei, e fia nisi lipoti e moomia faatoa mafai ona agai e fai se suiga. O le lipoti lata mai a le Pule Sili o le ofisa o Sulufaiga o loo […]

Malaga Nicola Willis e talanoa fefaatauaiga i Ausetalia

O le asō e malaga atu ai i Ausetalia le minisita o tupe a Niu Sila, Nicola Willis e talanoa i avanoa tau fefaatauaiga. O le taeao nei na faailoa mai ai le faigamalaga a le minisita ma o le talanoaga o le a faatatau lea i suiga ua agai mai ma le faigamalo fou […]

Tele aoga amata e lei ausia le tulaga maualuga e tatau ona iai

E latalata i le 40% le faaopoopoga o aoga amata i totonu o Niu Sila e lei ausia le maualuga e faalaiseneina ai e le ofisa ua lelei atoatoa mo le aoaoina o fanauiti. E 282 early childhood education services poo ECEs sa iai i le lisi ua ta’ua o provisional license i le tausaga […]

Faaletonu le sapalai suauu mo Papua Niu Kini

Leai se suauu maua i Papua Niu Kini. O le tala lea mai le kamupani suauu autu o loo sapalaiina Papua Niu Kini, Puma Energy ma o lea o loo tuuaia o le lē lava o tupe fefaataua’i ma atunuu i fafo e totogi ai le avatu o le suauu, o le faafitauli lea. Ua […]

Faatofa mai Grant Robertson; suitulaga ai Barbara Edmonds

Hon Grant Robertson

Ua faamavae se tasi o sui sinia o le Labour, o ia foi sa avea ma Sui Palemia i le nofoaiga faatoa uma atu, Grant Robertson. O lea ua faailoa mai ua faamavae Robertson mai polokiki, ma o le a faatasi atu e avea ma Vice-Chancellor o le Iunivesite o Otago. O se tasi o […]

Tatala le Women’s Refuge Tāmaki Makaurau i le aso o le Valentine

Ua tatala faitotoa o le nofoaga fou o sulufaiga mo tina i Aukilani i le aso o le Valentine o lenei tausaga. O lea na filifili lava e le Women’s Refuge Tamaki Makaurau le aso e pa’ū iai le Valentina e tatala ai lenei nofoaga tāua tele mo aiga ma tina o loo sauaina i […]

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required