Ua fa’aalia nei e se tasi o o nofoaga- o se fale apitaga e sulufa’i atu iai i latou o loo feagai ma sauaga; ua tumutumu fale apitaga; ae o loo vaaia le faatupula’ia o aiga o loo aga’i atu mo fesoasoani i ni fale e nonofo ai.
Ma ona o lea tulaga, ua faamanino mai ai ua tilotilo e ave le toatele o tinā ma fanau e api i le tele o fale talimalo. Ua leai se isi vaega o le fale i oe taimi nei ua toe avanoa.
Ta’ua e le Shine Refuges, e pei ona faatautaia e le Presbyterian Support Northern, e na o le tasi le moega mai le 10 o moega e ono avanoa i le agai atu i le faaiuga o lenei vaiaso. O se faafītāuli o loo matua’i popole ai lava faalapotopotoga o loo feagai ma lea auaunaga.
Faamanino mai e le Faatonu o le Social services Grenville Hendricks o le vaitau o aso fiafia e pei ona iai le Kerisimasi ma le Tausaga Fou, e maitauina ai lava tula’i mai o ia faafītāuli; aemaise i tulaga maualuga o le taugatā o le soifuaga ua lē ā’uā’u ai le fa’soa ua lē mafai ai e nai tagata ona gafatia le tau o le tele o fale mautotogi.
Ta’ua e lea faatonu, o nisi o vaega o mafua’aga e fetaia’i ai le toatele o aiga ma sauaga e aofia ai le taugatā tele o le soifuaga, o le ‘uti’uti o mea’ai taumafa, o le leai o ni galuega, ma le faigata tele ona maua o avanoa i polokalame mo ni fale e nonofo ai.
Fa’aalia e se tasi o tinā na aafia i sauaga, le telē ma le tāua o le fesoasoani na ia maua mai i nei fale apitaga; aemaise o le taimi na feagai ai o ia ma faafītāuli ma si ana fanau.
Faamauina o fuafuaga ma galuega faatino o loo tele ina faatupeina i foa’i ma meaalofa tupe e tuuina atu, ae o loo aga’i lo latou finau ina ia siitia le fesoasoani mai le malo ina faatupeina fale apitaga nei mo tagata o le atunuu o loo moomia le fesoasoani i ni fale e mapu ai i taimi e aafia ai i sauaga.
Puna o Faamatalaga: https://www.rnz.co.nz/news/national/581118/family-violence-refuge-fully-booked-out-over-weekend-as-pressure-mounts





































































































