Ua ta’utino ta’ita’i o malo e lua, Samoa ma Niu Sila, o le a uuna’ia atili nisi auala e galulue faatasi ai e taofi le sosolo vave atu o le tele o fuālaau faasāina i totonu o le Pasefika.
E pei ona silafia, o lea na talimalo Samoa i le malaga taualoa a le afioga i le Palemia o Niu Sila, Hon Christopher Luxon ma lana aumalaga, mai le faai’uga o le vaiaso talu ai ma faasolo mai le amataga o lenei vaiaso.
O lea na faia ai le faaaloalo maualuga a le malo Samoa e pei ona ua faaee atu ai nei le suafa matai tāua mai le afio’aga o Apia, Tui-Sinave-Ma-Ulumotootua i le afioga i le Palemia o Niu Sila.
O lea malaga na sainia ai e ta’ita’i o atunuu e lua, se MOU, o se maliega mo le galulue faatasi o leoleo ma ofisa o tiute o atunuu e lua, e faafesoaa’i ai le tele o faamatalaga mo puipuiga mai nei faafitauli.
O lenei maliega o le a mafai ai ona vaaia leoleo o Niu Sila i nisi taimi i Samoa e galulue ma malu o le malo i Samoa.
Saunoa le Palemia o Samoa i lana lauga i le aso ananafi, o loo nofouta i le tulaga lamatia o loo iai tuaoi o le atunuu, ma le saoasaoa o le faafitauli o fuālaau faasāina ua sao atu i totonu o tuaoi.
Saunoa le Palemia o Niu Sila, ua faia gaioiga uma a Niu Sila ina ia faato’ilalo lenei faafitauli; faato’ilalo aiga i Amerika i Saute o loo matuā galulue i le gaoisiga o nei fuālaau faasāina ma auina mai i le Pasefika.
O le tāua lea o le galulue faatasi o atunuu e lua, ina ia matuā tineia lenei mala, auā ua lē na o tuaoi o Niu Sila o loo aafia, o lea ua afaina atoa tuaoi o le Pasefika.
O lenei taumafaiga tuufaatasi i le va o malo ina ia tetee atu i nei soligatulafono o se vaega o le a faapena foi ona aumai e Luxon i le latou malaga lea ua faasolo mai le Malo o Tonga i le aoauli o le asō, ma o le a feiloa’i atu ai i le Palemia o Tonga, Lord Fatefehi Fakafanua.
Puna o Faamatalaga: https://www.rnz.co.nz/news/political/589776/nz-samoa-vow-to-combat-flow-of-drugs-through-pacific-super-highway
































































































