Search

Faatoateleina tagata e maua i le tino puta

Ua faamauina i le suesuega na faia e tauaofia uma ai tagata o le lalolagi ua alu i luga le toatele o tagata e maua i le tino puta, ma ua maua ai foi o le toatasi mai le toalima tamaiti ua maua ai. O suesuega nei na faia e se tasi o Iunivesite i […]

Talimalo muamua Luxon ia Saina a o lei malaga atu i Iapani 

O le faai’uga o le vaiaso e malaga ai le Palemia o Niu Sila, Christopher Luxon i Iapani, peitai a o lei alu ese atu o le a muamua talimalo i le ta’ita’i o le malo o Saina. O lea faatoa taliu mai Luxon mai ana faigamalaga na iai i Niue ma Fiti i le […]

Faigata na maua se avanoa e faia ai suega full & restricted license

Talu mai ona faia fua le toe sue o suega e maua ai laisene avetaavale, ua faamauina le faigata ona tau saili ni avanoa mo avetaavale fou. O faamaumauga nei a le New Zealand Transport Agency o loo toe iloa ai e silia ma e ta’i 4 masina o faatali tagata e fia sue suega […]

Faaopoopo faigamalaga ua aafia a trains i Aukilani

E ono faaopoopo faigamalaga ua aafia a trains i Aukilani, a o amata ai le isi foi tetee i le asō. O lea na amata mai i le Aso Toonai faato’ā uma atu ona lē toe taliaina e ave trains ma isi tagata o le aufaigaluega o loo i lalo o le iuni, galuega ovataimi […]

Maua le tamā ma manu’aga na tatui i Papatoetoe i Aukilani

Ave i le falemai le tamā Aukilani na maua atu i lona fale ma manu’aga na tatui (tulou), ma o loo faaauau pea nei suesuega a leoleo i lenei mataupu. E tigaina manu’aga o le tamā na maua i le fale i Papatoeote pe tusa o le ta o le iva i le po o […]

Igoa fou ua faatalanoa mo nuu e lua i Aukilani

E lua igoa Maori i Aukilani o lea ua toe faatalanoa nei suiga e faasa’o ai. Te Toangaroa le igoa o le vaega o le taulaga i Aukilani o lea ua toe faatalosaga le Ngati Whatua Orakei e faaaogā, ma o lea igoa e faaaogā lea i tuaoi o Britomart, Quay Street ma Beach Road. […]

E lē o toe tele ni avanoa i le fanuatanu i Gisborne

E lē o toe tele ni avanoa o totoe i le fanuatanu i Gisborne ma ua vaavaai ai nei lana puleganuu poo le ā le isi mea a fai. I Gisborne o le 92% o tino maliliu e lagomau i tuugamau faapea lefulefu o loo teu uma lea i le fanuatanu i Taruheru, lea pe […]

Aafia faigamalaga a trains i Aukilani i taimi pisi ona o le tetee

O le aso a taeao lea ua fai mai ai sui o le iuni o loo galulue i trains a Aukilani, latou te lē toe taliaina ai ni galuega ovataimi poo nisi lava sifi e ese mai galuega i taimi faatulagaina. O le faaiuga lea ua faamaonia mai e le Rail and Maritime Union ma […]

5.1 le malosi o le mafuie na lūlū e latalata i Rotorua

E 5.1 le malosi o le mafuie na lūlū e latalata i Rotorua i le taeao nei. O le 19 minute e te’a ai le 2 i le vaveao lea na lūlū ai, ma i lipoti e vaivai peitai o lona loloto e 168 km. E silia ma le 2,200 tagata na lipotia i luga […]

Tatala le town square ma le swimming pool a Kaitaia

E lua poloketi tetele a Kaitaia na tatala uma i le aso ananafi. O le town square fou i lona taulaga ma le fale aau lea toeitiiti tolu sefulu tausaga talu ona tuufaatasia mai. O Kaitaia e lei iai muamua se nofoaga i lona taulaga e mafai ona faatasitasi uma iai tagata pe faaaogā foi […]

Suiga i aso ma’i ma livi faaletausaga i lalo o le Holidays Act

O le maioio lelei ma faafaigofie le tulafono o loo aiaia ai aso malolo o tagata faigaluega ma aso ma’i, o le manaoga lea o le malo ma ua fai mai ai o le a faia faatalanoaga o lea suiga. O le tulafono lenei ua tele ina lē sa’o ai ona faitau holiday pay o […]

Lata i le $30,000 tupe gaoi e le puleaoga

Lata i le $30,000 tupe gaoi mai le credit card a le aoga sa puleaoga ai, ma ua faalēaogāina ai nei ma lana lesitala o ia o se faiaoga. E 60 tausaga le matua o Miriama Harmer, sa puleaoga i le Te Kura Kaupapa Maori o Te Atuhaunio-a-Paparangi i Whanganui, poo le aoga tulagalua e […]

E ono sii levi a le ACC

E ono sii i luga levies a le ACC poo le taui o faalavelave faafuasei e faatupe ai le tele o meatotogi a le pulega. Ua lipotia e le leitio a Niu Sila o lea o loo iai le ava i tupe a le taui o faalavelave faafuasei a o vaavaai mamao ai e amata […]

Toe vaavaai lelei le system o loo faia ai palota a puleganuu

Ua toe aumai e puleganuu le faafou o le faiga o loo faia ai faigapalota a nuu i Niu Sila, e lē gata o le system ae o le umi o tausaga. O le Local Government New Zealand Reform Group o lea o le a ta’ita’ifono ai le pulenuu o Nelson Nick Smith e tusa […]

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required