Search

Ina pepese Aleluia ua fanau le tupu! Ua lata mai le aso e faamanatu ai le fanau mai o Iesu, lo tatou Alii Faaola. Le pepe o le Kerisimasi. Amata nei loa le taumafaiga, e faagata i le aso 20 o Tesema. O le a faia le se’i i le aso lava lena i le 10 i le taeao. (faitau manino aiaiga)

Auckland schools hit hardest as 445 teacher roles sit vacant Photo:Getty Images..

Silia ma le 400 avanoa faia’oga o loo iai nei i le atunuu; e tele lava ina aafia ai totonu o a’oga i Aukilani 

A o sauni ai le toe amatalia o a’oa’oga i lenei tausaga, o lea ua faaalia le matua’i telē o le numera o avanoa faafaia’oga ma ulua’oga e lē o iai nisi o faatumuina. 

I lipoti mai le Newstalk ZB, e oo atu lava i le 445 avanoa e lē o iai ni faia’oga ma ulua’oga o faatumuina i totonu o Aotearoa nei, 12% ua maualuga atu ai nai lo le tausaga talu ai, e tusa ai ma faamaumauga ma faamatalaga mai le Education Gazette. 

O ia avanoa e aofia ai:

  • 44 avanoa o Ulua’oga ma nisi o avanoa sinia,
  • 164 avanoa o Faia’oga mo A’oga Amata,
  • 107 avanoa faigaluega i A’oga Tulagalua,
  • 132 avanoa faigaluega i A’oga Maualuluga.

O le 75% o ia avanoa faigaluega o loo i totonu o North Island, e pei ona oo atu lava i le 125 avanoa mo Aukilani lava ia. 

E le’i mamao atu ona iai faamatalaga na tuuina mai a le Matāgaluega o A’oga e tusa ai ma le pa’ū o le numera o faia’oga i le 1,250. 

Ae faaalia e le Matāgaluega, le siitia pea o le numera i totonu o potu a’oga i tausaga uma, o le latou iloa i le isi 3 tausaga ua moomia e a’oga le oo atu i le 1,550 o faia’oga o a’oga tulagalua, ae 1,035 faia’oga mo a’oga maualuluga poo kolisi. 

Faamanino e le ta’ita’ifono o le laulauafono mo Ulua’oga o A’oga Maualuluga – Secondary Principals Council, ia Steve McCracken, o feutaga’iga lava ma talanoaga i totogi, o se tasi lea o matāupu o loo finauina pea. 

O le isi vaega tāua, o le faigatā lea ona sa’ili o faia’oga i le matātā o le Matematika ma le matāupu faasaienisi o le Physics, e pei ona iai le 13% o avanoa e le’i faatumuina. 

Talu ai nei matāupu o lea ua faaalia manino ai foi e le Peresitene PPTA poo le Post Primary Teachers’ Association popolega i le maualuga o le numera o faia’oga e lē o iai, ma ua fautuaina ai a’oga eseese ina ia faia iai se fuafuaga, ona o popolega o le tele o suiga i ta’iala o a’oa’oga poo le curriculum. 

Ae ui i nei faafitauli, o lea ua faamanino e ta’ita’i ma le to’atele o a’oga lo latou galulue pea e tuuina atu le tau’au e fesoasoani i fanau a’oga. 

Puna o Faamatalaga: https://www.newstalkzb.co.nz/news/national/auckland-schools-hit-hardest-as-445-teacher-roles-sit-vacant-nationwide/

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required