Galulue faatasi le soifua mālōlōina, o a’oga ma aganuu, faato’aga ma faigāfaiva ma le F.A.O. e atina’e togalaau’aina i totonu o a’oga
Tapu ona tuua e se tagata ma molimau, potu faamasino i taualumaga o tagi o moliaga o faatosina faaālatua o le palota
Mana’omia e le Sosaiete a loia se ta’iala e faamautinoa ai, e tuto’atasi su’esu’ega ma taualumaga tau faamasinoga o moliaga o loo tuua’ia ai le Palemia
Silia i le miliona ma le limaselau afe le fesoasoani a Iapani e mata’itu ai tagata o isi atunuu e ulufale i Samoa
Tuumalo le Pelesetene o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa asiasi i Samoa i le tausaga e 2019
Toe foi le vaaiga o le polokalame o galuega faavaitaimi i le Matāgaluega o Alamanuia, Pisinisi ma Leipa
Lavea’ina e ni ‘aufaifaiva nisi na moomia le fesoasoani a o fetaia’i ma le lutaluta o le tai ma tulaga o le loulouā o le tau
Lavea’ina e ni ‘aufaifaiva nisi na moomia le fesoasoani a o fetaia’i ma le lutaluta o le tai ma tulaga o le loulouā o le tau
Molia se tagatānuu Saina, ona o ni taupulepulega i le aumaia faananā o fualaau faasāina o le ‘aisa i totonu o Niu Sila
Faaopoopo moliaga o se alii na maua iai ni ‘au’upega mata’utia ma fualaau faasāina i se fale i Glen Eden e masalomia e iai sootaga ia te ia
Faau’u le Vasega 387, o leoleo faatautōina ma ua amata aloaia nei ona galulue i le Matagaluega o Leoleo i Niu Sila
SAMOA: Faailoa e le malo o Samoa o taui mo le magoto o le Manawanui o le a faamautūina pe a pasia le tala o le tupe
AUSETALIA: Gaioi le Malo e faatino le latou folafolaga na faia i le taimi o le palota, 20% e faaitiitia ai aitalafu a tamaiti a’oga
AUSETALIA: Gaioi le Malo e faatino le latou folafolaga na faia i le taimi o le palota, 20% e faaitiitia ai aitalafu a tamaiti a’oga
SAMOA: Faailoa e le malo o Samoa o taui mo le magoto o le Manawanui o le a faamautūina pe a pasia le tala o le tupe
AUSETALIA: Gaioi le Malo e faatino le latou folafolaga na faia i le taimi o le palota, 20% e faaitiitia ai aitalafu a tamaiti a’oga
SAMOA: To’afitu ua maliliu i le dengue fever i Samoa, faaitiitia tagata aafia i isi vaega o le Pasefika
NIU SILA: Saunoa Winston Peters e faatatau i lagona o nisi ta’ita’i o le Pasefika ma lona naunauta’iga ia atina’e pea
PASEFIKA: Faatapulaa i le 30 taaloga a le ‘autaaalo faavaomalo i le lakapi ina ua pasia le suiga e le Lakapi a le Lalolagi
AUSETALIA: Mana’o Albanese ia vave fai se faatatau i le sā a Saina ua feta’ua’ina ua tuuina i le iron ore mai Ausetalia
NEPAL: Filifilia le teineitiiti 2 tausaga e avea ma atua tama’ita’i fou o faatuatuaga Hindu ma Buddhists i Nepal
SAINA: Faalauiloa e Saina se isi visa fou i lona atunuu e faatosina atu ai tagata faigaluega mai fafo i tomai o le faasaienisi ma le tekonolosi
NIU SILA: Lipotia le teena e nisi o avetaxi i le malaevaalele i Ueligitone o le aveina o pasese i nofoaga latalata i le malaevaalele
ECUADOR: Osofa’ia le taavale na ave ane ai le Peresetene o Ecuador ma isi a o faia le solo tetee i Imbabura
AMERIKA/ISARAELU: Malilie Trump ma Netanyahu i se fuafuaga fou mo le filemu mai ia Amerika ma ua lapata’ia le Hamas e ao ona latou taliaina foi
Lē mafai e Jasmine Daunakamakama ona tausiniō i le Su’egasiamupini i le lalolagi i le taaloga o faipelega
Sola mai le tamaita’i o Lisa Adams i le pine auro i le taaloga o le togi o le pulu mamafa mo Niu Sila
Sola mai le tamaita’i o Lisa Adams i le pine auro i le taaloga o le togi o le pulu mamafa mo Niu Sila
Lē mafai e Jasmine Daunakamakama ona tausiniō i le Su’egasiamupini i le lalolagi i le taaloga o faipelega
Sola mai le tamaita’i o Lisa Adams i le pine auro i le taaloga o le togi o le pulu mamafa mo Niu Sila
PASEFIKA SPORTS: Mana’omia le mālō o ‘au a le Pasefika i le Super Rugby ia maua ai avanoa i ‘au pito i luga o le taamilosaga o loo faasolo