Ua lipotia i le leitio faavaomalo a Niu Sila i le asō le eseese o finagalo faaalia i le matāupu e faatatau i le taui o le goto o le HMNZS Manawanui i ogasami o Samoa.
Fai mai lipoti o le faamatalaga a Niu Sila e le’i iai se isi peimeni fou ua faatalanoaina e faatatau i le goto o le vaa e ui ua ta’ua e ese foi le faamatalaga mai Samoa.
Fai o faamaumauga aloa’ia o feutana’iga i le va o faigāmalo e lua ua faailoa ai le malie o Samoa e lē toe tuliloaina se isi peimeni i matāupu o loo aofia i se fetuuna’iga na faia muamua i le matāupu lea.
Peita’i ua faailoa i le lipoti a le RNZ se saunoaga a le Minisita o Puna’oa Faalenatura ma Si’osi’omaga i Samoa, Hon Ale Vena Ale i le Palemene i le vaiaso nei na ia ta’ua e iai le vaegatupe e 4.2 miliona tālā Samoa o loo feutaga’i ai nei ma le malo o Niu Sila o se taui mo Siumu.
Faailoa i lea lava lipoti sa fesiligia e le RNZ Pacific se sooupu mai le Matāgaluega o le Va i Fafo ma Fefaataua’iga a Niu Sila na ta’ua ai ua mae’a ona faia e Niu Sila le peimeni e $6 miliona tālā Niu Sila i le malo o Samoa ona o lana talosaga ma ua malilie ai faigāmalo e lua, e pei ona faia i tusitusiga, o le peimeni lea e aofia ai pe foia ai matāupu uma e afua mai i le goto o le Manawanui, e ese mai isi matāupu e faatatau i mea faaleagaina ma su’esu’ega tau i le ogasami.
Ta’ua e le sooupu lea i le lipoti o tusitusiga sa faia i le matāupu na malilie ai, o le a lē toe sa’ilia ane e le faigāmalo a Samoa se isi peimeni e faatatau i le matāupu ua mae’a soalaupule.
Fai mai le RNZ Pacific o loo faatalia se tali ane mai le Minisita i Samoa e tusa o lea matāupu.
Puna o Faamatalaga: https://www.rnz.co.nz/news/pacific/622939/samoa-and-new-zealand-differ-over-further-manawanui-compensation-claims



























































































