Ua iai le valaau e sau mai le komiti a Malo Aufaatasi i atunuu, ia toe siaki lafoga totogi poo lelei ona fai ae pe lē o aafia foi i latou e vaivai tamaoaiga i le GST.
O le mana’oga o le komiti o le toe auiliili lea o le faiga o loo faatulaga ai lafoga totogi, e lē gata i lafoga totogi i tupe maua ae faapea lafoga i luga o tau o oloa ma auaunaga, ona i lana vaavaai e ono aafia ai tagata e vaivai tamaoaiga pe a faatusa i tagata o loo lelei.
Fai mai ai foi le komiti ua tatau ona toe vaavaai atunuu i le faiga o loo totogi ai foi lafoga i le va o pisinisi ma le va o atunuu.
O se valaau ua fai mai ai faatonu o le Human Rights Measurement Initiative i tala a le 1News, e matua’i moomia lava e Niu Sila ona faia suiga, ma e faapea foi le finagalo o le sui o le Deloitte.
Na saunoa ai foi le ta’ita’i o le Green Party, Chloe Swarbrick, e lē o se taimi muamua lenei ua laga mai ai lenei mataupu.
I su’esu’ega na faia i le 2023 na foi mai ai, o le 311 o tagata maumea i Niu Sila o loo totogia le 9.4% median tax rate, ae o le isi uma to’atele i Niu Sila e 20.2%.
Puna o Faamatalaga: United Nations report questions fairness of New Zealand’s GST