Search
Photo: Government of Samoa

Saunoaga a le Afioga i le Palemia – Fiame Naomi Mataafa – 14 Ianuari 2025

Ou te faatalofa atu i le paia o si o tatou atunuu. O lenei ua tatou iai i le vaiaso lona lua o la tatou malaga o lenei tausaga fou – 2025. Malo le faatoatoa i galuega o lenei aso.

O paia faalemalo, paia faaleekalesia, ma paia faaleatunuu, o le a nuunuu atu faatini o tausala, auā o Samoa ua mae’a ona tofi.

E lē o toe po se lilo i le faafofoga a le atunuu i le mataupu e uiga i le faasalalau faalaua’itele ai o moliaga o le afioga ia Laauli Leuatea Polataivao Fosi i le Aso Faraile, 3 Ianuari 2025. Ma sa tuuina atu ai la’u faasalalauga muamua i lea lava aso, i le faatāuaina o le mulimulita’ia o le faasinomaga a le Tulafono, atoa ai ma auala o loo aiaia ai faatinoga uma faaletulafono o mataupu faapenei.

O le Aso Faraile na te’a nei, aso 10 o Ianuari 2025, na tuuina atu ai le faasalalauga faalaua’itele mai ia te au nei o le Palemia, i le faamutaina o le tofiga o le Minisita o Faato’aga ma Faigafaiva sa tauaveina e le afioga ia Laauli e afua atu i le ta o le 5pm i le afiafi lava lea.

O le mataupu o loo ave sese ma faanenefu ai le maitau a le to’atele, ona o faamatalaga salatua i luga o upega tafa’ilagi, e faapea ua molia le afioga ia Laauli i le maliu ai o Tuuau Maletino. E ao ona faailoa manino mo le silafia e le atunuu, e leai e lē o lena. O le mataupu ma le su’esu’ega o le maliu o Tuuau Maletino o loo matala pea, ma o loo faaauau su’esu’ega o faamatalaga uma e le Matagaluega o Leoleo.

Peitai o moliaga faasaga ia Laauli ma i latou e to’a 5 na molia muamua, e faatatau i tuua’iga e fanau mai i ni taupulepulega e molia se tagata e faapea na maliu ai Tuuau Maletino ma le faia o faamatalaga e lepeti ai le nofo filemu. O nei moliaga e aofia ai le:

1. Taupulepule leaga e faaliliu ese le faamasinoga amiotonu (3 moliaga)

2. Tala pepelo fatu fua i le faiga o faamatalaga molimau

3. O le faasoesa e faaaogāina ai ala tau fesoota’iga faaeleteroni

4. Faamatalaga sese ua mafua ai le faaleagaina o le ta’uleleia o le igoa o se tagata (3 moliaga)

5. Faia o faamatalaga poo upu taufaaleaga ma le faamoemoe e lepeti ai le filemu (2 moliaga)

O le faagasolo o lenei mataupu i le Faamasinoga, o le mapusaga lea e sa’ilia ai le amiotonu. Ma o le Faamasinoga na te iloiloina toto’a mau uma e fitoitonu i lenei mataupu, atoa ai ma se faai’uga. Ma e tumau pea le mau faaletulafono, e tauave pea le amiotonu o le tagata se’i vaganā ua faamaonia lana solitulafono.

Ae peitai, o aafiaga o le Malo i le faatula’i mai o moliaga o le afioga ia Laauli, e lē māmā ia te au nei o le Palemia. Aemaise i le tausisia o le anava o le Faigamalo a le FAST, ina ia tausisia ma taunapa i le malu o le Tulafono. I lou agaga fetāla’i faata’ita’i o le Malo, sa ou fautuaina le afioga ia Laauli ina ia faamavae mai lona tofiga. Ma e lē fou lea tulaga i faigamalo faatemokarasi, mo i latou o loo tauaveina tofiga taualoa o se Malo, pe afai ua iai ni tulaga e tilofia ai ma ua ōia ai le tausia o le amio sa’o ma le ta’uleleia o le tofiga, aemaise le Kapeneta ma le Pule Faatonu.

E lē fou foi i le afioga ia Laauli le filifiliga o le faamavae. O le aso 23 Aokuso 2017 sa tuuina atu ai e Laauli lana faamavaega mai le tofiga o le Minisita o Faato’aga ma Faigafaiva, i lē sa avea ma Palemia i lena vaitau – le Susuga ia Tuilaepa, ina ua faatula’i ni moliaga faasaga ia te ia. Peitai, i le mataupu lenei, e le’i taliaina e Laauli lona faamavae mai le tofiga Minisita. Ma taunuu ai loa i la’u faai’uga e faamuta lona tofiga e tusa ma le Mataupu 33(3)(e) o le Faavae.

I le afua mai o lenei mataupu, ua tula’i mai ai se fesili i le faatuatuaina o a’u nei o le Palemia i le ta’ita’iga o le Malo. Ua lagalagā ai finagalo o nisi o Faipule o le Vaega Faaupufai a le FAST, o i latou o loo lagolagoina Laauli. Ae o le faasinomaga a le Faavae o le Malo Tutoatasi o Samoa, i le tofiaina o Minisita o le Kapeneta o loo aiaia i le Mataupu 32(2)(e). Ma e iai lea i le Palemia.

I lea tulaga, sa faataunuu ai a matou feiloa’iga ma Minisita o le Kapeneta i le aso ananafi, e uiga i le mataupu o le faatuatuaina o a’u nei o le Palemia e Minisita o le Kapeneta, atoa ma lo’u foi faatuatuaina o Minisita o le Kapeneta e faaauau ai le galuega faalekapeneta i lalo o la’u ta’ita’iga. Ma i le faai’uina o nei feiloa’iga, ua ou taunuu ai i la’u faai’uga e faamuta (terminate) le tofiga o le afioga ia Mulipola Anarosa Ale Molioo, o le Minisita o Tina ma Tamaitai, faamuta le tofiga o le afioga ia Leota Laki Lamositele o le Minisita o Pisinisi, Alamanuia ma Leipa, ma le faamutaina o le tofiga o le afioga ia Toelupe Poumulinuku Onesemo, o le Minisita o Fesoota’iga ma Faamatalaga Tekonolosi.

E tauave pea e le faigamalo le mau faaletulafono ‘e leai se tasi e i luga atu o le Tulafono’ ma e lē avea tofiga taualoa poo nisi mafua’aga, e suia ai le ala o le Tulafono atoa ai ma taualumaga o galuega a le Faamasinoga i ni mataupu e molia ai se tasi o loo ia umia tofiga taualoa o le Malo. O lo tatou tausisia o le ala o mea ma le faatonufolau a le Tulafono, o lo tatou aputiputiina lava lea o pulega lelei, faamaninoina o mataupu, ma le mafai ona tali atu. O poutu ia o soo se faigamalo e mulimulita’i i le malu o le Tulafono ma faiga faavae o loo faatino ai ana galuega.

I le maitau i ai i le tutupu mai o lu’itau tau i faigamalo i si o tatou atunuu, ua alia’e ai aafiaga o le Pulega Faatonu, o le Faamasinoga, le Palemene, atoa ai ma itutino e faalagolago i ai le Malo i le faatinoina ma le faamamaluina o le Tulafono, e pei o le Matagaluega o Leoleo. Ua i ai se vaaiga, ua fetosoa’ina itu mavae o le tafatolu i le pule faapolokiki aemaise i ni faiga faaālatua, ae ua tauau ina faatuatuana’i le pule a le Tulafono.

O vala faigatā ia, ma afai e lē galulue faatasi Ta’ita’i o le atunuu ma itutino uma o le Malo, e taulamua i le usita’ia o le Tulafono ma ala o loo faatino ai, ona masofa lea o le fa, ma fanau mai ai lu’itau ogaoga sa feagai ma o loo feagai pea ma le tatou Malo Tutoatasi. O le feitaga’i ma le loto tauimasui o ni uiga ua lanu ai a tatou upufai.

E faapea foi se vaaiga i le aafia o le aufaigaluega a le Malo i feteena’iga ma le fetosoa’iga o le pule faapolokiki, ma tauāu ai ina nunu le to’au, i le faatinoina o galuega mo le tautuaina o le atunuu. O Vaega Faaupufai, o se fola e mafai ai ona faagaoioi faigamalo e tula’i mai e tautua le atunuu. Ae lē avea faiga vaega faaupufa’i, e ta’ita’i faai’a mātau ai le aufaigaluega mai le faatinoina o a latou galuega e tusa ma le faasinomaga o Tulafono, ma faiga faavae a le Malo. O le ala lea, e fesuia’i ai Ta’ita’i e filifili mai e le atunuu mai lea taimi i lea taimi, atoa ai ma Vaega Faaupufai e ta’ita’ia le Malo, ae tumau pea le aufaigaluega a le Malo, e faaauau le galuega auauna mo le atunuu.

Le aufaigaluega e, a le Malo, ia faaauau pea le galuega ma ia mapo la tatou tautua mo si o tatou atunuu. Manatua, o la tatou tautoga i luma o le Atua, tatou te tautua ma le faamaoni e ala i le faasinomaga a le Tulafono, ma faiga faavae a le Malo. Ae sili ona tatou sa’ili i le Atua, e vaatele iai a tatou faatinoga uma.

O ā pefea e tula’i mai ona o mau eseese i finagalo o Faipule, o loo iai lava matafaioi tauave faaletulafono ma ala o mea i tofi e aafia ai, e faataunuu ai i ni faai’uga. O nisi o ia faai’uga lea ua mae’a ona faia e pei ona otooto atu i luga.

O le faatuatuaina poo le lē faatuatuaina o la’u ta’ita’iga faa-Palemia e filifili iai le Palemene o Samoa, e lē faia e le vaega faaupufai. E iai foi aiaiga faale-Faavae ma ala o mea o lena laasaga, ma ua ou nofo sauni iai e fai i lumāmea o le Maota Fono o Samoa.

Ia mau pea le toovae, le onosa’i ma le faapalepale, o le tofā sa’ili ma le faautaga i ta’ita’i filifilia o le atunuu e taatia mai iai taunuuga o lenei mataupu.

O le tatalo, ia faaloaloa mai pea aao alofa o le Atua i luga o Samoa ma aumai lona to’afilemu ma le manino e foe ai le tatou sā folau.

Ia manuia lau tapua’iga Samoa.

SOIFUA.

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required