Search

Ina pepese Aleluia ua fanau le tupu! Ua lata mai le aso e faamanatu ai le fanau mai o Iesu, lo tatou Alii Faaola. Le pepe o le Kerisimasi. Amata nei loa le taumafaiga, e faagata i le aso 20 o Tesema. O le a faia le se’i i le aso lava lena i le 10 i le taeao. (faitau manino aiaiga)

Photo: NZ Herald

Malolosi savili i Kaikōura, ua vaaia le sasao malosi o afi e tula’i mai

Ua molimauina le malolosi o matagi e feagia’i mai, e pei ona māua ai le tele o faaitu o le atunuu o loo feagai ma aafiaga o savili malolosi. 

I Kaikōura ua faamauina le alia’e ai o mū i le tele o nofoaga ona o le malolosi tele savili e pei ona māua e oo atu i le 160 kilomita i le itula le malolosi ua tauau ina pei o matagi tetele. 

Ta’ua e le Faatonu – Assistant Fire Commander, Ken Cooper – e 6 ni vaega o loo matua’i sasao ai le afi (fire fronts) ua sasao atu i le tele o itu o le aai o Kaikōura, na amata mai le po anapo, ma ua faaleagaina ai maota ma laoa. 

Ua faamauina i lipoti mai le NZ Herald, le faatino ai o se feiloa’iga a le ofisa o tineimū ma aiga ua faatama’ia o latou maota, ma ua faaalia foi lo latou galulue faatasi ai ma le to’atele i itu e mata’itūina lelei ai le saogalemu, a o fetaia’i pea ma aafiaga o matagi malolosi, aemaise le amata faalogoina ai o le vevela; o se itu o le a faaeteetegatā ai lava. 

Ua fautuaina malosi tagatānuu o lea aai ina ia mataala, ae ia ‘aua ne’i faia ni tafuna’i, ina ia faaitiitia lava tulaga o le a tula’i mai o ni mū; faaeteetega mai le sasao ai o le afi ma aafia ai le tele o meatotino ma matoa. 

I le tau tineia ai o le mū na sasao, e 11 vaega tineimū poo fire crews na tali atu, faatasi ai ma le fesoasoani i ni vaalele helikopa se 2; tau sa’ili foi le itu na amata atu ai le afi. 

E faamauina le iai pea o sui o le vaega o faalavelave tutupu mai poo Incident Management Team auā le iloiloina lelei o nei matāupu, ma o loo tapunia mai le uia ai e tagata o lea nofoaga. 

O le to’atele o nai aiga ua faatama’ia o latou fale – ua avatu nei e le ofisa i nofoaga o apitaga poo shelter Takahanga Marae mo le taimi nei a o faatino galuega a tineimū. 

Ae ua lipotia mai, e faitau afe fale o aiga ua motusia le eletise, e aofia ai le 2,559 o aiga i Wairarapa, pe tusa ma le to’a ivasefulu i itu o Hawke’s Bay ma Rotorua, 230 i Central Hawke’s Bay, ma nisi o vaega i Tasman, Whakatāne, ma Christchurch.

Ta’ua o loo taumafai pea sui o auaunaga o le malosi’aga o le eletise e toe faaola atu lea vaega tāua i aiga.

Puna o Faamatalaga: https://www.nzherald.co.nz/nz/south-island-faces-fresh-storm-warnings-after-deadly-winds-batter-wellington/YNILPY4NFJDJHLQXZQKPPZX5SY/

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required