Search

Ina pepese Aleluia ua fanau le tupu! Ua lata mai le aso e faamanatu ai le fanau mai o Iesu, lo tatou Alii Faaola. Le pepe o le Kerisimasi. Amata nei loa le taumafaiga, e faagata i le aso 20 o Tesema. O le a faia le se’i i le aso lava lena i le 10 i le taeao. (faitau manino aiaiga)

Flooding in Kiripaka, Northland.
Flooding in Kiripaka, Northland. Photo: RNZ

Lipoti lata mai o le tulaga loulouā o le tau

O se lipoti lata mai o le tulaga pagatia o loo iai se vaega o le atunuu talu mai ona amata timuga mamafa i faaitu i Mātū o le atunuu ma lea ua faasolo atu i le motu i Saute, ua tele ata ua tuuina mai ma iloa ai le tele o vaega o auala ua faaleagaina, ua motusia ona o lōlōga malolosi.

Mai le itumalo o Tasman, ua matuā fautuaina tagata ina ia ‘alofia le toe feoa’i mai le auala on aua tapunia feoa’iga talu ai le malolosi o le tatafe o lōlōga mai timuga mamafa o loo to’ulu pea.

Na amata mai lava ananafi ona tapunia le tele o auala ma e faatalitalia le toe faaopoopo o isi auala e tapunia foi i le aso lenei.

Ua lē mafai ona toe sopo atu i Mārahau ona ua tapunia auala i Riwaka-Sandy Bay Road ma le Kaiteriteri-Sandy Bay Road ona o le loloto o lōlōga ma maa tetele o loo solo mai luga o mauga.

Ua matuā pisi faasoloatoa auaunaga lavea’i mo faalavelave faafuase’i, e pei ona lavea’ia ai se tagata na lavea ina ua pa’ū ifo iai se laau e latalata i Blenheim a o alu sana savaliga, ae faafetaia le vave atu o le fesoasoani na mafai ai ona toe lavea’ia mai.

O nisi o vaaiga i le faaleagaina o auala ua faatusa e nisi e pei na faaleagaina e se mafui’e na lūlū.

E pei ona iai le auala laupapa le Whakapara Bridge na matuā mavaevae le auala tā ma mafitifiti ese vaega o le auala i le State Highway 1 i le itu i Mātū o Whangārei.

Mai le vaega a le MetService, i le mamafa o timuga nei o loo totō pea, e foliga mai e iai isi faaitu ia o le a aga’i iai le lapata’iga o le lanu mūmū.

O le taimi nei o lea ua iai le faaitu o Northland ma Whangārei i le state of emergency, ma e oo atu i le fitu aso le umi o le a iai lapata’iga o faalavelave faafuase’i mo na vaega o le atunuu.

E ui la atonu e oo mai se taimi o le a tau tau māui atu lōlōga mo na faaitu, ae o lea ua aga’i lapata’iga i isi foi faaitu, e pei o le faaitu i Tauranga, lea ua alu atu le lapata’iga a le pulega o lea aai i tagata uma ina ia mataala i lamatiaga o ni sologā eleele.

O le taimi nei o loo saofa’i Tauranga i le lapata’iga lanu moli se’ia oo i le 1am i le vaveao taeao le Aso Toona’i, ae telē se avanoa e ono suia atu ai loa i le lapata’iga lanu mūmū.

Ua lapata’ia tagata ina ia mataalia ia vave ona oese mai nofoaga o nonofo ai pe afai o loo latalata i vaega e ono aafia i ni sologā eleele.

O Bay of Plenty foi lea ua aga’i atu iai lapata’iga o eleele solo ma lapata’ia tagata ina ia nonofo i totonu o fale pe a mafai.

O Coromandel foi o loo iai i le lanu moli i le taimi nei ae ono suia i le lanu mūmū ona o loo faaauau pea timuga mamafa na amata mai le aoauli ananafi.

E faapena foi i vaipanoa eseese o Aukilani nei, o loo iai i le lanu moli ae lē o telē se faatalitalia o le oo i le lapata’iga lanu mūmū.

Peitai fai mai le vaega o le puipuiga lautele a Aukilani, e tatau pea i tagata uma ona nofo tapenapena ne’i oso faafuase’i ni lōlōga, ma ia fai ma siaki i taimi uma tala o le tau i le MetService ma le upega tafa’ilagi a le NZTA.

Puna o Faamatalaga: https://www.rnz.co.nz/news/national/590734/the-regions-next-in-line-for-flooding-as-heavy-rain-heads-south

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required