O le amataga o lenei vaiaso na tuuina atu ai a tatou lipoti, o tala fou i se mū na tula’i mai i le taeao le Aso Sa i faaitu o Motueka.
O se matāupu, na faamauina ai e leoleo, sa iai se alii, na maua lona tino i le mae’a ai ona tineia o le malaia.
Ae o lea ua faamaonia mai o lea alii o se tagatānuu Samoa, e suafa ia Talavini Saunoa e 27 tausaga le matua o lona soifua, ma e mai le afio’aga o Samata i Savaii.
O Talavini o se tagata faigaluega faavaitaimi, ma e tusa ai ma se faatalatalanoaga a le tua’ā tinā o lea alii ia Lagafuaina Taupaolo Faasavalu ma le sui o le Radio Samoa, na ia faamatala ai o le lona tolu ai lea o taimi o malaga mai Talavini i malaga mo galuega faavaitaimi i Aotearoa nei.
Ma ia faailo lona faanoanoa tele i le oo atu ai o tala ua fano le ola o si ana tama.
Molimauina le tutulu o le tinā ma faaalia ona lagona mafatia misi alofa i si ana tama o Talavini Saunoa.
Na faapena foi ona faailo e le tinā ua toe taliu atu uma i Samoa le ‘aumalaga sa omai faatasi ma Talavini i Niu Sila i Samoa ae nofo lea alii i le fale sa faamautū ai le latou vaega mo galuega.
Ae i se faatalatatalanoaga a le afioga i le Konesula, Afemata Palusalue Lemalu Faapō II i luga o le tatou polokalame o le Mālū o le Taeao, na ia faamanino ai, o Talavini e le’i faimalaga faatasi ma le latou ‘aumalaga i Samoa, ona o matāupu tau i le tulafono.
E faapea, “o loo loma sona faamasinoga – o se vaega o loo masalomia ai i le faato’aga sa iai”.
O lea mū na alia’e i le taeao o le Aso Sa, poo le toe 10 minute i le itula e 11 i le taeao.
Faaalia i lipoti i le taimi na tupu ai le faaalavelave na maitauina le to’atele o sui o auaunaga o tineimu mai Motueka, Kaiteriteri, Tasman, Mapua, ma Nelson na tali ma fesoasoani atu i le mū.
O loo tuuina atu i le pule o maliu le tino o lea alo o Samoa mo su’esu’ega faapitoa.
O loo faaauau pea su’esu’ega a leoleo i le māfua’aga o le mū.
O Talavini Saunoa o lona 2 o le fanauga e to’afitu, ua fai lona to’alua ma e to’afā nai ona alo.