O le faalauiloa mai talu ai nei o le sainia o le maliega i le va o malo e lua, o Samoa ma Saina, o le a tuusa’oloto ai faimagalaga a tagata i le va o nei atunuu, poo le free visa, o lea na faamanino mai ai e sui o le Ofisa o Femalagaa’iga a le atunuu, aiaiga ma tuutuuga o loo aofia ai totonu o lena maliega i visa tuusaunoa.
I se faatalanoaga a le sui o le Savali, Nanai Lave Tuiletufuga, ma sui sinia o le Ofisa o Femalagaa’iga, Papalii Paul Ah Kuoi, ma Maiava Jacob Pesamino i le polokalame “O Oe ma Lou Malo”, na faamaioio mai ai e sui o le Ofisa o Femalaga’aiga, vaega uma o loo aiaia poo ni tuutuuga ua faataatia i lena maliega mo visa tuusaunoa.
Na saunoa Papalii, o lenei maliega, e pei ona faia foi i nisi atunuu, o se mea o loo aofia i lalo o le tulafono a Samoa, le Immigration Act, lea o loo iai le avanoa e malaga mai ai tagata e asiasi mai i Samoa mai isi atunuu e aofia ai foi ma Saina, mo le piriota e oo atu i le 90 aso.
Mo tatou, e iai atunuu e mafai ona tatou ulufale iai e aunoa ma ni visa, e pei o Fiti ma Tonga, ma isi atunuu o le Pasefika, ae iai foi atunuu e tatau ona apalai muamua lou visa faato’ā mafai ona e malaga atu iai e pei o Niu Sila, Amerika ma Ausetalia ma isi.
Ae mo le maliega lea ua iai nei i le va o Samoa ma Saina, o lea ua tatala le avanoa e te malaga ai i Saina e aunoa ma le faia o sou visa poo sou pemita, mo le umi e 30 aso e mafai ai ona e nofo i lena atunuu.
E faapena foi mo tagata Saina e fia asiasi mai i Samoa, e lē moomia ni o latou visa, ae nai lo le omai ai mo le umi e 90 aso, o lea ua tuu mai i lalo mo le na o le 30 aso; se’i vaganā ua fia nofo umi le tagata Saina a o iai i Samoa, ona toe faia lea o se talosaga ae ao i le ofisa o femalagaa’iga ona faia uma su’esu’ega e mana’omia a o le’i faataga ai ona toe faaopoopo atu le umi e nofo ai lena tagata e lē silia i le 90 aso.
Mo le maua ai la o lenei visa tuusaunoa mo le umi e 30 aso, e patino lava mo le mafuaaga o malaga asiasi (visitor), e lē o aafia ai le malaga mai i Samoa e sau e a’oga, e sau e faigaluega, pe sau e fai se pisinisi.
E ese le aiaiga e aofia ai le tulaga lea; mo soo se tagata mai se isi atunuu e aofia ai ma tagata Saina, e fia sau e fai sana pisinisi pe sau e faigaluega i Samoa, o loo galulue faatasi ai le ofisa o femalagaa’iga ma le ofisa o le Leipa, i le iloiloga o talosaga faapena.
E lē o lavea na mafua’aga i lalo o le maliega lenei, e patino tonu lava mo le sau e asiasi; ma o lea ua faigofie ai foi feoa’iga mo tatou tagata e fia o i Saina e tilotilo i ni avanoa e inivesi ai pe tafafao, e faapena foi mot agata Saina e fia malaga i Samoa, ae iai lava aiaiga e moomia ona faamalieina, e pei o nei:
- Ia valid pe o loo aogā pea lou tusifolau
- Ia iai lau return ticket e faamaonia ai lou toe foi i lou atunuu poo Saina poo Samoa
- Ia lava sau seleni e support pe tausi ai oe a o e iai i totonu o Saina poo Samoa foi
I se toe faaopoopo mai a le sui o le Ofisa o Femalagaa’iga, susuga Maiava, na ia ta’ua ai le penefiti mo tagata Samoa o lenei maliega:
- Faigofie mo tagata Samoa ua iai aiga i Saina ona malaga e asiasi i tauaiga
- Faigofie mo tagata Samoa aemaise tagata faipisinisi ona malaga i Saina mo ni faiga faatau
- Mafai foi e tagata faipisinisi ona malaga se’i autilotilo poo ā ni avanoa mo ni investments e ono maua ai i Saina
- Faigofie mo tagata Samoa e fia malaga mo ni a’oa’oga pupuu (short training)
- O le a telē le avanoa e faaopoopo ai foi le tupe i le tamaoaiga o Samoa pe a malaga mai tagata Saina e tafafao mai i Samoa
Sa toe faatāua mai lava e le Susuga Papalii, le tulaga o le malupuipuia faavaomalo, lea e galulue vaavaalua ai le ofisa o femalagaa’iga ma le Ofisa o le Tiute ma le Biosecurity ina ia malupuipuia o tatou tuaoi faavaomalo, lea e agatonu iai le tatou tulafono o le ulufale mai o tagata 2020.
Na saunoa faamautinoa mai Papalii, e ui lava la i le maliega lea ua iai nei, ae o loo iai lava i le ofisa le right poo le malosiaga faaletulafono e talia pe teena ai soo se tagata i le ulufale mai i Samoa ma toe faafoi ai i le mea na amata mai ai le faigamalaga, pe afai e lē faamalieina requirements poo mea e moomia o loo aiaia i lalo o lenei maliega i visa ua tuusaunoa mo femalagaa’iga a tagata i le va o Samoa ma Saina.
Lona uiga, e leai se uiga o le visa tuusaunoa e faapea ai o le a pule lava le tagata Saina i le umi e alu ai ma nofo i Samoa, ma pule foi i ana mea e fai ai; ae o le a mata’itū lelei vaega uma o nei faigamalaga i le va o atunuu e lua, ina ia faamautinoa o loo logosa’ia vaega uma e tusa ai ma le tulafono o femalagaa’iga a atunuu e lua.