E silia ma le 5000 fanau a’oga o A’oga Maualuluga poo Kolisi ua faamauina le lē lelei o i’uga o taumafaiga i matāupu tau fuainumera poo le matematika.
E ta’ua o su’ega o le NCEA e masani ai a fanau i tausaga uma, lea o loo māua ai lenei faamaumauga, ma e faapea e lē tasi, e lē lua ae ua faatolu ma faafā ona lē pasi su’ega a ia fanau, talu ona amata mai suiga i le tausaga e 2023.
Ua faamanino i se ripoti mai le New Zealand Qualifications Authority, e 5,356 fanau a’oga e le’i pasi lava su’ega o le matematika e ui i le tele o taimi o taumafai.
E lē gata i lea ae na faamauina foi le faatupula’ia o le numera o fanau e lē pasi le faitautusi ma le tusitusi.
I ripoti, e lē mafai lava ona maua e le tamaitiiti se tusipasi o le NCEA pe a lē pasi lea vaega tāua o a’oa’oga ma su’ega.
Ae o lea ua faamauina e le NZQA o le to’atele o fanau, o lea ua amata ona vaaia se tulaga lelei e ala ia latou iloiloga ma sa’ili’iliga poo su’ega i luga o auala faatekonolosi, e pei ona molimauina le silia ma le 85% ua pasi ia matāupu faatulagaina talu mai le faatulagaina o auala e fesoasoani ai i le tausaga talu ai.
I le faatino ai o ia su’ega, o le Tausaga 10 e amata ai ia su’ega i le aga’i atu ai o le olaga a’oa’oina o fanau i le kolisi.
I le tula’i mai o nei faafitauli, ua tele faalauiloa a le malo i le aveesea ai o lenei faiga o su’ega a fanau le NCEA, e pei ona faamauina o le tausaga e 2028 o le a aveese ai le NCEA Level 1.
Ma o le a suia i se isi faiga o le su’ega a fanau, o se vaega ua aga’i iai le malo e faatino mo a’oga maualuluga uma e oo atu i le 2030.
Puna o Faamatalaga: https://www.rnz.co.nz/news/education/639293/more-than-5000-teens-fail-ncea-numeracy-test-four-times-or-more

































































































