Silasila le Faatonu o le Soifua Maloloina i tulaga tau tulafono mo puleganuu e le usita’ia faatonuga i le tuuina o le fluoride i suavai taumafa.
Ua faailoa manino e le Faatonu aoao o le Soifua Maloloina o loo ia vaavaai nei i tulaga tau le
Ua faailoa manino e le Faatonu aoao o le Soifua Maloloina o loo ia vaavaai nei i tulaga tau le
Ua lomia nei iuga o suega o le NCEA sa faia i le masina o Setema, ma ua iloa ai
I le tuanai ai o le masina talu ona maea le taligamalo a le atunuu i le fono a malo
Ua faamautu se tasi o fesoasoani a le malo o Iapani a o le’i maea lenei tausaga o galuega, e
E 12 vaa fagota o se kamupani faifaiva o loo lesitala i le atunuu o Vanuatu ua faamautu nei le
Ua talia e le faamasinoga i le talosaga e tatala i tua le toatasi o matai matua o Lefagaoalii, ae
O Samoa ma Tonga ‘au ia o loo mate iai le toatele e malo i le taamilosaga o le lakapi
Ua fai mai nei le faigamalo a Tuvalu o le oo atu o le faigamalaga a le peresetene o Taiwan
A itiiti mai pe toa 79 ua maliliu mai se faama’i fou e le o iloa tonu poo le a
O loo ua gaioi nei leoleo ma le au su’esu’e i Amerika i le aai o Niu Ioka e sailia
Faamauina, mai le aofaiga o le au faitulafono a Farani e 577 e 331 sa palota e tetee i le
Ua manuia le finau a Papua Niu Kini ina ia avea i latou o le isi ‘au i le taamilosaga
Ua molia se tama’ita’i mai Sini i lona faia o ni gaioiga tau faamata’u faia faasaga ia i latou o
Ua toe tuuina ane foi se lapataiga mai leoleo i matua ina ia mataitū lelei le fanau aemaise o le
O le vaega e faatonutonuina tulaga tau tupe i Ausetalia le ASIC ua o latou faatonuina se tasi pisinisi lavalava
Ua palota se komiti faapalemene ina ia ave le premier o iai nei o le setete o NSW i le
O loo toso i le pa’u matu i Amerika Samoa o le tasi o vaa o le faalapotopotoga o vaa
E ui ina e lei manuia taumafaiga a malo laiti tau atia’e e pei o Samoa i lana finauga ma
O le saga faamalosia o taumafaiga o le atinae o le atunuu ma faaauau le tulaga maua pea o galuega
Ma o lea nofoaga na fausia i le tau e 11 miliona tala lea sa faatupe e le Pulega o
Ua faatali nei le Minisita o Pulega o Malae Vaalele i se lipoti o sa’ili’iliga o loo faia i le
E $34,000 na faaalu e le puleganuu i le South Island e su’e ai le wallaby e ui e le
Motusia le fesoasoani tupe a le malo mo le Marsden Fund, poo le fesoasoani faia faapitoa mo su’esu’ega faasaienisi. Faasilasilaga
Ua valoia e se tasi o tagata su’esu’e faapitoa i le itu o auaunaga a vaalele le lē faataunuuina o
Faatoa toe oo Niu Sila i se tulaga maualuga i suega matematika ma le faasaienisi, ma e faafetaia ai le
E lua ituaiga meaai o lea na maua ai nila, ma ua faamaonia mai e leoleo o lea ua faasolo
E le o mafai e le Netball Fiji ona faamaonia ane faamatalaga e faatatau i se taamilosaga a le Pasefika
Ua toe tali ane le minisita o le va i fafo a le Atu Kuki Tingika Elikana i le sui
E toa 56 tagata ua faailoa mai ua maliliu ma le toatele o loo manunu’a ona o vevesiga i se
O se alii Saina e aumau i Kalefonia ua pueina ma taofia nei e leoleo ma molia i le ave