Finau aulakapi taitoafitu i le siamupini o le Teuila ma le 60 tausaga o le Tutoatasi
E 16 au a alii ae fa au a tamaitai ua amata finau nei mo le fia oo i le
E 16 au a alii ae fa au a tamaitai ua amata finau nei mo le fia oo i le
Talu ona tai lua masina ma aumai e le Matagaluega o Tupe a le Malo tau fou o oloa o
O le afioaga o Magiagi i le afio o le Matua ia Tofaeono, faapea le afifio o Asi ma Patu
O le uluai fono a le Tamaitai Palemia ma Minisita o lana kapeneta na usuia i Savaii i le Aso
O le au taufaasese ma le au taufaavalea o loo latou tulituliloa tagata Niu Sila e ala i le faaaogaina
Ua molia se alii mai Northland i le fasioti tagata paivalea ona o le maliu o se pepe i le
O le tagata sa faigaluega o se fomai i Aukilani i Saute e ui e leai se faailoga aloaia patino
Ua faamatuu e leoleo se poloaiga e pueina ai se alii i le mae’a o le faalavelave na tupu i
Ua faamaonia i lipoti lata mai o le Koviti-19 mai le matagaluega o le soifua maloloina i le asō, e
E maualalalo maka na ausia e fanau aoga na faia le suega faataitai o le NCEA. O suega nei na
$30 miliona ua faailoa e le malo o le a tuuina mai e unaia ai poloketi o loo taulai i
Ua faatoese le pulega faaitumalo a le soifua maloloina i Saute o le atunuu ona o le maliu o le
Ua lapatai tagata e le pulega a le Waka Kotahi e mataala i texts mai le au taufaasese. O feau
E lei maua e leoleo le tino maliu lea sa mu faatasi ma le taavale na maua i Havelock North,
Ua faatino nei e le Matagaluega o Leoleo, Falepuipui ma le Ola Toe Fuataina, se polokalame e faaaoga ai fesootaiga
O le Unesco ma le kamupani Niu Sila sa fausia se fesootaiga tafailagi poo se App e vave ma siitia
O le motu o Savaii o loo iai le talitonuga o se vaega o ituaiga o tagata Maori o Niu
O le Aso Lua le aso 6 o Setema o lenei tausaga 2022, ua avea nei ma se tasi o
Ua faalauiloa mai e le susuga i le Faiaogaulu o le Manu Samoa 7: Muliagatele Brian Lima lana ‘au mo
E le taumate o le a manatua mo se taimi umi e se tasi o tamā mai Tasmania le Aso
O se tina ua maliu ma tamaiti e toalua o loo manunua mai se afi na sasao ane i se
E toatolu tagata i Sini o loo i le falemai nei mo togafitiga ina ua manavaina le kesi, carbon monoxide
Ua lipotia le taumafai o le vaega faaupufai a le Leipa i Niu Sa Uelese ia tau tuuitiitia le faaaogaina
Ua faatoese le premier o Vitoria i ni faaletonu i le auaunaga a le setete i le vaega o le
Faateia nisi o sui faatutū e iai o latou pito Saina ina ua vaaia le faaleagaina o vaega o o
O loo sailia nei e leoleo le alii lea sa ia faaaoga se fana e fesagai ai ma le aufaigaluega
A o feagai ai le atunuu ma sauniga o le faailogaina o le 60 tausaga talu ona tutoatasi ua faailoa
Ua folasia nei e le malo se paketi fou e agai sao i le mataupu e tali atu ai i
Ua momoli le faamalo a le tamaitai palemia o Niu Sila, Jacinda Ardern i le palemia fou o Peretania, le
Faaopoopo atopau a tagata femalagai leiloloa. O le molimau mai lea a le Flight Centre i tala a le TV1,