Maliu le to’atasi, manunu’a le 13 i le faalavelave na tula’i mai Tirau
Maliu le to’atasi ae manunu’a le 13 tagata i le faalavelave na tula’i mai i luga o le State Highway
Maliu le to’atasi ae manunu’a le 13 tagata i le faalavelave na tula’i mai i luga o le State Highway
O le a muamua ona faapoi laau tumanu auā le paia o Samoa potopoto. Ae ā le paia o le
E 2 tausaga le matua o le teineitiiti o lea ua maliu, ma o lea na maua i totonu o
Ua lipotia mai Aferika i Saute le fasiotia o se alii Kiwi. I se lipoti a le Daily Voice, o
Ua talanoa teuteuga o le faiga o loo faia ai su’ega NCEA i Niu Sila, ma o lea ua sau
Ua tuumalo lē sa avea ma minisita o le pati a le National, Nikki Kaye. E 44 tausaga le matua
E faanoanoa le tala ua sau nei i tua i tagata Hutt Valley, e lē mafai ona faia se faiga
Ua faailoa mai e le Palemia ia Christopher Luxon faapea le Komesina fou o leoleo Richard Chambers ananafi o le
O lea ua tatala aloa’ia le faauluina o talosaga mo ē agavaa i le Sitiseni Niu Sila. O faamatalaga uma
Ua faamauina ua pa’ū le fuainumera o tupulaga talavou e tagofia le vape, peitai o le popolega o loo tumau
Na ave e leoleo le avetaavale na ia faapā le laau malosi aga’i i se tasi o tagata i luga
Ua fautuaina ma o loo una’ia tagata Pasefika ia aga’i e fai tuipuipui o le tale vivini. O se finagalo
O le aso ananafi na toe maua ai e nisi o le aufaigaluega a le soifua mālōlōina tala o le
O loo faamanatu mai e le Health New Zealand | Te Whatu Ora i aiga uma o le atunuu, auaunaga
E tigaina manu’aga o le tagata na faamanu’alia ananafi ina ua feto’ai le jetski ma le vaa. O le ‘afa
Na pa’ulia le tele o tafolā i luga o le matāfaga i Ruakaka i Northland ananafi, ma i lipoti e
Ua faasolo nei su’esu’ega i se mataupu o loo aafia ai tagata faigaluega mai Filipaina, e su’esu’eina lo latou nonofo
E uma atu lava le 2024 ma faatofa mai ai foi ma le Parents Centre Aotearoa charitable trust. O se
Ua tuuina mai le lapata’iga, ina ua faaopoopo pea le to’atele o tagata taufaasese ma e le’i aloa’ia foi o
O fuafuaga ua talanoa nei e tuufaatasi le National Library ma le Archives NZ, o le a vāea ai ma
E ui ua soloia uma moliaga faasaga i le faifeau ia Brian Tamaki, ae lē o suia ai le faai’uga
Na ave e leoleo le alii na ia tatuiina (tulou) le sikulati ananafi i Newmarket i Aukilani. O le lata
E to’atolu sui o kegi o lea ua molia ina ua aloa’ia le tulafono ua faasā ai ona toe vaaia
Ua toe upuia e i latou e lē o auai i le toe faataga o le faatau ola atu i
Na faaumiumi le lauga a le alii faipule o le vaega faaupufai o le Green Party, Teanau Tuiono i le
E tele se vaegatupe o loo moomia e atunuu Pasefika e faafetaia’i ai suiga o le tau. O le saunoaga
Ua faailoa e le matagaluega o tupe aga’i i le malo, o le faia o se capital gains tax o
O le asō ua aloa’ia ai le tulafono ua faasā ai ona toe vaaia togiga a kegi i nofoaga faitele.
O loo faaopoopo pea le aufaigaluega a le Immigration a Niu Sila peitai e lē o vave ai le faagaioiina
O loo su’e e leoleo ma le Air Force le vaa fealua’i i le sami e talitonu o loo iai