Tapuni le Parents Centre Aotearoa
E uma atu lava le 2024 ma faatofa mai ai foi ma le Parents Centre Aotearoa charitable trust. O se
E uma atu lava le 2024 ma faatofa mai ai foi ma le Parents Centre Aotearoa charitable trust. O se
Ua tuuina mai le lapata’iga, ina ua faaopoopo pea le to’atele o tagata taufaasese ma e le’i aloa’ia foi o
O fuafuaga ua talanoa nei e tuufaatasi le National Library ma le Archives NZ, o le a vāea ai ma
E ui ua soloia uma moliaga faasaga i le faifeau ia Brian Tamaki, ae lē o suia ai le faai’uga
Na ave e leoleo le alii na ia tatuiina (tulou) le sikulati ananafi i Newmarket i Aukilani. O le lata
E to’atolu sui o kegi o lea ua molia ina ua aloa’ia le tulafono ua faasā ai ona toe vaaia
Ua toe upuia e i latou e lē o auai i le toe faataga o le faatau ola atu i
Na faaumiumi le lauga a le alii faipule o le vaega faaupufai o le Green Party, Teanau Tuiono i le
E tele se vaegatupe o loo moomia e atunuu Pasefika e faafetaia’i ai suiga o le tau. O le saunoaga
Ua faailoa e le matagaluega o tupe aga’i i le malo, o le faia o se capital gains tax o
O le asō ua aloa’ia ai le tulafono ua faasā ai ona toe vaaia togiga a kegi i nofoaga faitele.
O loo faaopoopo pea le aufaigaluega a le Immigration a Niu Sila peitai e lē o vave ai le faagaioiina
O loo su’e e leoleo ma le Air Force le vaa fealua’i i le sami e talitonu o loo iai
Na tulimata’ia e le lalolagi le savali tele na iai ananafi mai le to’atele na savavali mo le Treaty of
Ua maliu le tagata aau ananafi e lata i Chatham Islands ina ua ‘ai e le malie. O se faamaoniga
E lē talitonu le Pulenuu o Aukilani e vave uma galuega a le City Rail Link. O le poloketi tele
E 1,411 tagata ua lipotia le aafia i le Koviti na faamauina i le vaiaso talu ai se’ia oo mai
O le asō e toe faitau ai ma o le faitauga mulimuli lea o le pili o loo finauina ai
Ua taofia i lenei taimi le toe lomia o le magazine a le North & South. Faamaonia mai e le
E lua masina lea ua faailoa mai o le a tapunia ai se vaega o le State Highway 1 mai
Ua toe faafoi mai e le Pak’nSave ma le New World le faiga e mafai ai ona toe faatulaga oloa
O se aso pisi lenei i Ueligitone ma poloka feoa’iga a taavale a o faatasitasi ai le faitau sefulu afe
E tele miliona ua gau i faiga a le autaufaavalea ma o lea ua vaavaai le malo i nisi o
A o faatali ai le oo atu o le solo tetee tele a le Hikoi i le aso a taeao
Ua valaau e le faapotopotoga o tausi soifua le faia o se solo tetee tele i totonu o le atunuu
Ua iai le popolega o Saina i le ofi atu o Niu Sila i le AUKUS, peitai e lē o
E 14 nusipepa North Island o lea ua talanoa le faamuta o auaunaga. O le faasalalauga lea a le NZME
Tau fai omai uma i luma sa o le National ma le Labour i le palota faapolokiki a le Taxpayers
E silia ma le 4,000 o tagata faigaluega a le soifua mālōlōina i Hawke’s Bay o lea ua faasoa iai
Ua faaluaina le to’atele o tagata faigaluega a le Inland Revenue e tuliloaina tagata o loo nofo aitalafu i tupe