Matala tuaoi faavaomalo o Niu Sila i turisi mai atunuu uma
O le asō foi ua tatala uma ai faitoto’a o Niu Sila i tagata asiasi mai atunuu o loo moomia
O le asō foi ua tatala uma ai faitoto’a o Niu Sila i tagata asiasi mai atunuu o loo moomia
A o tālia ai i le asō le uluai peimeni o le fesoasoani a le malo mo le tau o
O le tamaitai o loo molia i le fasioti o lana fanau e to’atolu mai Timaru ae lei leva ona
Ua faailoa mai e i latou atamamai i tulaga tau le soifua mālōlōina e mana’omia se galuega tele e faia
E manatu le faipule o le Leipa, Michael Wood o le taimi nei e lē o le taimi tonu lea
E to’afā sui o le Pasefika, o se faamasino, ta’ita’i o pisinisi Maori ma faatonu ua amana’iaina nei e le Iunivesite
O le VSA o se faalapotopotoga tele i Niu Sila e lē toe tau iloina lana tautua i atunuu eseese o
E to’alua na auina faatopetope i le falema’i i Rotorua ina ua va faafuase’i le ta o le aualatele. O le
E masalomia e sau mai atunuu i fafo telefoni taufaamata’u lea o loo aafia ai aoga i le vaiaso nei. O
Ua maua le siitaga o totogi o avepasi a Aukilani, a o taumafai ai e faaopoopo nisi tagata faigaluega ae
E tatau ona faia se iloiloga o le tamaoaiga o Niu Sila a o tali atu ai i le Koviti.
Ua maua se faamāmā avega mo le aufaitaavale i le vaiaso nei ina ua lipotia pea le faaitiitia o le
Ua faamauina e 7,627 isi tagata i le atunuu ua faamaonia le aafia i le Koviti-19 e pei ona iai
Ua faailoa e le Palemia o le atunuu, Jacinda Ardern i tagata e ao ona faamautinoa o loo iai faamaumauga
Ua faamaonia e le malo isi ituaiga plasterboards e aumai e fesoasoani i le maketi o fale a o faaauau
Ua iai le popolega i le fuafuaga o le a aumai ai fanau aoga o loo aooga e avea o
E 14 pulega a nuu ua faatonuina ua tatau nei ona faaopoopo le minerale ua ta’ua o le fluoride i
E faitau afe tagata agavaa i le $350 mai le malo e ono misi lea ponesi ona e leai ni
Ua mae’a nei le sailiga o se Tausala Samoa Niu Sila ma ua faapaleina ai le tamaitai o Shilohm Vaeluaga
Ua folafola mai e le Pacific Music Awards Trust nisi o a latou faailoga taualoa ua faamanuiaina ai se tasi
O le lipoti lata mai o le Koviti-19 mai le matagaluega o le soifua mālōlōina i le aso ananafi ua
Ua lapata’ia pisinisi o le tausaga lenei e 2022 e ono fiu ai e su’e nisi tagata faigaluega ona ua
O loo tapena ma fai mea faalogo le New Zealand Defence Force i le taimi e sau ai le valaau
E le’i lamatia le saogalemu o aoga i North Island lea na tapunia faafuasei ananafi ona o faiga taufaamata’u. O aoga
E ono lē sili atu ma le tolu aso talu na maliu le tamaitai aoga i le iunivesite a Lincoln
O se pili ua aga’i sa’o i le faasāina o le taumafa tapaa ua amata faatalanoa i le Palemene i
Ua iai ni valaau ia faia se suiga i le tulafono mo foa’i faapolokiki i le mae’a ai o le
Afai ae oo mai le faama’i i meaola le foot and mouth i le atunuu o lona uiga o le
Ua faamaonia mai i le asō e 9,256 tagata ua faamaonia le aafia i le koviti i totonu o le
Fai mai le sooupu a leoleo o loo latou iloa faamata’u ua fai atu e faaaogā ai telefoni i nisi