O se tulaga maualalo tele ua faamauina i le tulaga maua o le i’a o le tuna poo le igoa lea o loo silafia ai e o tatou tagata i’a o le atu, ‘asi’asi ma le apakoa.
Ua faailoa i fuainumela lata mai a le vaega o loo pulea faigāfaiva i le Pasefika, o le tausaga e 2023 sa maualuga le numela o ia i’a sa maua e vaafagota i ogasami o lo tatou atunuu, peita’i o le taimi nei ua matuā faaitiitia i le 91 pasene, o le māfua’aga fo’i lea o le itiiti o le aofa’iga o le tuna e faatau atu e Samoa i maketi i fafo.

O se lu’itau lea ua feagai ai ma Samoa e itiiti lona ogasami sa’oloto o loo fagotaina ai lea i’a peita’i o le tāua fo’i lea o se galuega a leoleo o le Pasefika sa auai i se polokalame ua faaigoaina o le Operation Island Chiefs sa su’esu’e ai ogasami uma o le Pasefika e aofia ai ma Samoa ma pu’eina ai ni vaafagota se 4 na maua o fagogota faasolitulafono i ogasami o le Pasefika ae leai ni laisene faataga.
O lea su’esu’ega sa auai sui o atunuu e pei o Ausetalia, Federated States of Micronesia, Fiti, Kilipati, le Atu Malesala, Naoero poo Nauru, Niu Sila, Palau, Papua Niu Kini, Solomona, Tuvalu, Vanuatu ma Samoa.
O le fonotaga a atunuu o le Pasefika sa usuia i Samoa i le vaiaso ua mavae sa talanoaina ai le tāua o le galulue faatasi o le atina’e o faigāfaiva ma tomai i su’esu’ega faasaienisi na ave ai le valaau a Samoa i atunuu i le tāua o le tutū faatasi e toe faaleleia faigāfaiva o se tasi o atina’e tāua o le tamaoaiga o atunuu ta’itasi.
O le fono a ta’ita’i o le Pasefika lea e amata usuia i le aso 30 o Aokuso faasolo atu i le aso 4 o le masina fou o Setema o le a tuuina atu le lipoti mai le su’esu’ega o ogasami sa auai Samoa lea na pu’eina ai vaafagota e fā na maua o loo fagogota faasolitulafono i ogasami o le Pasefika.

















































































































