O le faamalumalu mai o ni aafiaga ma’ale’ale e ono afea ai Samoa ona o uiga o le tau ua molimauina nei o le Elenino, ua faatalatalanoa ai ni faiga faavae tau inisiua e mafai ona galulue faatasi ai le malo o Samoa ma le kamupanī inisiua o le Pacific Catastrophe Risk Insurance i se tapenaga e mafai ona tua iai aiga ma nuu ma le malo, pe a ono tula’i mai ni aafiaga e māfua i ni mala faalenatura e pei o afā ma matagi malolosi aemaise o ni mū tetele e aafia ai le vaomatua ona o mugala malolosi.
O sui o lea kamupanī inisiua ma le tama’ita’i Sui Palemia le afioga Mulipola Anarosa Ale Molioo sa auai i ia talanoaga i le faai’uga o le vaiaso ua mavae e pei ona faailoa ai e lea kamupanī i se faasalalauga.
O le lava tapena o Samoa i ana faiga faavae tau tupe e tapenapena ai i ni aafiaga e tula’i mai, o se tasi lea o matāupu sa aga’i iai ia talanoaga atoa ai ma le faamautū o ni faiga faavae e lima ta’ita’iina ai ia tapenaga.
Faaalia foi le aga’i o ia talanoaga i le ono faaopoopo atu o puipuiga o galuega tetele a le malo, faapea malosi’aga faafouina ma aseta a faalapotopotoga tuma’oti a le malo o Samoa i le auaunaga a lea kamupanī inisiua.
E pei ona silafia o le mafui’e malosi ia Iulai o le tausaga na te’a nei na lulu i se motu o le atunuu o Rusia, o ona aafiaga na aga’i mai e ala i se galulolo poo se tsunami ma aafia ai nisi o atunuu e aofia ai ma Samoa.
Na maua mai ai se vaegatupe o le inisiua talu lea mafui’e mai lea kamupanī e tusa ma le 285 afe tālā Amerika.
O lea seleni sa faia iai le faai’uga a le malo e faaleleia ai meatotino sa faaleagaina.
Ae i le fonotaga a le Sui Palemia ma sui o lea kamupanī na faailoa ai le tulaga o loo iai nei le lagolago a le kamupanī inisiua i le faatupeina o a’oa’oga a se tasi o tamafanau a Samoa i le Iunivesite a le Pasefika i Fiti.
O le matāupu i suiga o le tau o loo a’oa’oina ai lea tagatānuu o Samoa i le sa’ilia o le faailoga tikeri i tomai tau i fesuia’iga o uiga o le tau.




























































































