
Tutu faatasi atunuu o le Pasefika lagolago le Toa Samoa
Ua tutu faatasi atunuu o le Pasefika e pei o Tonga ma Papua Niu Kini e lagolago taumafaiga a le
Ua tutu faatasi atunuu o le Pasefika e pei o Tonga ma Papua Niu Kini e lagolago taumafaiga a le
Sa tomua i faaletonu tapenaga a le tatou aulakapi liki o le Toa Samoa ina ua amata le taamilosaga o
Fai mai le au faasalalau lakapi i le taaloga mataina o le semifinal ua manumalo ai nei Samoa, “Ua tata’e
Ua nofo sauni le toatele mo le taaloga aupito tāua mo le Toa Samoa i le latou finau ai i
E toatolu ni tagata ua pueina e leoleo i se faalavelave na tupu i le kapaka a le faleoloa a
E lata i le miliona tagata mautotogi i fale i Niu Sa Uelese o le a mafai ona transfer pe
O suiga tetele i tulafono i fale faigaluega o le a maua ai le avanoa ma le malosiaga o tagata
Ua oo atu i le $5,027 le tupe ua maua i le sailiga tupe ua faia e fesoasoani ai i
Ua tulai i luma o le faamasinoga le tagata lea na molia i le ave faamalosi o se tagata i
E silia ma le 3 afe talosaga mo visa e lei tagofia lava mo le oo atu i le 3
Ua unaia e le Pasefika le totino o Malo Aufaatasi lea latou te faia tulafono o le fela’ua’iga o oloa
Ua saunoa le minisita lagolago o Aoga o Jan Tinetti o le maualalo o le aofai o tamaiti e agai
I se pepa o faamatalaga mai le Lakapi Samoa lea ua faailoa ai e le Faiaoga Ulu a le Manu
Ua moomia le faafaigofie ona malamalama tagata i faamatalaga e tuuina mai e faletupe. Fai mai le malo, o le
Ua leva na tatau ona faia se gaioiga vave a le Reserve Bank i le inflation a o lei oo
Ua faia nei se suesuega pe aisea ua toatele ai fanau le aooga a Niu Sila pe a faatusa i
Ua molia le tama ua tuuaia na ia ave faamalosi nisi o tagata sa iai i le faletupe i Rotorua
Fitu isi vailaau fou o le a faatupe e le Pharmac, ese ai le isi lua ma o le a penefiti
O le Aso Toonai a o lumanai le taaloga a le Toa Samoa ma Egelani i le semi final o
Ua amata tuli nei le faasalaga faafalepuipui e tasi le tausaga ma masina e ono, o lē sa avea ma
Ua faamaonia o Paramatta lea o le a tatalaina le taamilosaga o le NRL i le tausaga fou 2023 e fetaui
Ua feagai nei Kuiniselani ma se isi toe pepesi o le Koviti-19 ma o le a toe faaaoga ai le
Ua malaia si pepe faatoa fanau mai ina ua afaina le tusa ma le 90 pasene o lona tino ina
E toalima tamaitaisa na lipotia i le aso ananafi na manunua i se faalavelave tau taavale na tulai mai i
Ua faalauiloa le ‘au a le Black Ferns o le a fetaui ma Egelani i sailia o le siamupini i
Ua faailoa i luga o le stuff.co.nz ni ata mai le CCTV ua iloa atu ai ni tagata o loo
Semanu e silasila le atunuu i se isi faalavelave tulaga ese foi e tulai mai i Aukilani pe ana taunuu
O Niu Sila lea ua faaopoopo ane i nai atunuu ua foaiina tupe i atunuu tauatiae mo mea na faaleagaina
Ua faailoa mai e faauluuluga o le WHO toeitiiti lava 90 pasene ua pa’ū ai le aofai o tagata ua
Ua toe ave i tua mai le Faamasinoga Maualalo le tusi talosaga a le tamaitai o Perkin Feagiai Headle-Taufao, na faaulu