Ua toe autalu, fefulisa’i ma iloilo e ta’ita’i o malo o Niu Sila ma Samoa nisi o matāupu tāua i le va nonofo ai o atunuu e lua i le autū e saga faaauau pea sootaga lelei o malo i le naunauta’iga ia manuia le atina’e o tagata.

O le Aso Lua o le vaiaso nei sa feiloa’i ai le Palemia o Niu Sila le afioga Tuisinavemaulumotootua Christopher Luxon ma le Palemia o Samoa le susuga Laaulialemalietoa Leuatea Polataivao Fosi i le laumua i Ueligitone ma faia ai talanoaga faavaomalo poo bilateral talks lea sa toe asiasi i matāupu e pei o galuega faavaitaimi, o fefaataua’iga, o matāupu tau femalagaa’iga i le va o atunuu, o le feagaiga faauō a Samoa ma Niu Sila, ma le malaga atu o tagatānuu Samoa e nonofo i Niu Sila i le polokalame o le kuota i tausaga ta’itasi.
I le faamatalaga tusitusia faalaua’itele mai le ofisa o le malo o Niu Sila o loo faailoa ai le faafetai a le Palemia o Tuisinavemaulumotootua Christopher Luxon i le ta’ita’i o le malo o Samoa i lana malaga i le valaaulia o le 100 tausaga ua atoa o pulega a Niu Sila i motu o Tokelau ona o Samoa o le faitoto’a lea e ulufale atu ai i ia motu.
I le polokalame o galuega faavaitaimi o se tasi lea o māfua’aga o le asia e le Palemia o Samoa o o tatou tagata o galulue i Niu Sila ona o le fia molimauina o nofoaga o loo faamautū ai, faapea le tulaga i aiaiga o ia galuega ina ia saogalemū ma malupuipuia le soifua manuia o o tatou tagata.
O le faai’uga o le vaiaso nei ua faamoemoe e toe taliu mai ai i Samoa le ta’ita’i o le malo o Samoa pe a mae’a ona asia nofoaga o loo galulue ai tagatānuu o Samoa i galuega faavaitaimi.
O loo auai ma le Minisita o le Matāgaluega o Leipa o loo iai le vaaia o lea polokalame faapea le Ofisa Sili o lea matāgaluega i Samoa.
O loo malaga faatasi ai foi ma le Konesula o Samoa i Aukilani le afioga Afemata Palusalue Faapo II.



































































































