Ua tuuina mai nei fautuaga ma lapata’ia a tagata popoto o le tau, ua amata ona malosi le El Niño, ma e ono aafia ai le tau i Niu Sila i masina o lumana’i.
Ua faamaonia e le Earth Sciences New Zealand ua oo atu nei le El Niño i le Vasa Pasefika, ma e ono faaauau pea ona aafia ai le tau se’ia oo atu i le tausaga e 2027.
O lenei suiga o le tau e ono aumaia ai le vevela tele, mugalā, matagi malolosi, ma ua faamauina ai le ono oo ai tulaga o mū i vaomatua , aemaise lava i itu i Mātū ma Sasa’e o Niu Sila.
Ta’ua e ‘ausu’esu’e ma saienitisi, e ono avea lenei ma se tasi o El Niño e sili ona malosi ua faamauina.
I ripoti o le tausaga e 2023 na faamauina ai le maualuga o le tulaga vevela na iai Niu Sila ma o se tasi o tausaga na matua’i ogaoga ai lava le vevela.
Ua fautuaina ai le mamalu o le atunuu ma le ‘aufaifaato’aga ina ia amata tapenapena mo nei suiga o le tau, lea e ono amata malosi mai i le masina o Setema.
Puna o Faamatalaga: https://www.1news.co.nz/2026/07/02/el-nino-has-potential-to-exceed-five-strongest-events-on-record/


















































































































