Search

Ina pepese Aleluia ua fanau le tupu! Ua lata mai le aso e faamanatu ai le fanau mai o Iesu, lo tatou Alii Faaola. Le pepe o le Kerisimasi. Amata nei loa le taumafaiga, e faagata i le aso 20 o Tesema. O le a faia le se’i i le aso lava lena i le 10 i le taeao. (faitau manino aiaiga)

Photo: RNZ

Toe iloilo le faaaogāina o se meafaigaluega e iloa ai le talafeagai ona tuufaatasi o ni pagota i se sela

O loo faagasolo se iloiloga a le matāgaluega o falepuipui poo le Corrections i se meafaigaluega poo se tool o loo faaaogā e faia ai faai’uga i pagota poo ai pagota e fetaui ona tuufaatasi i se sela e nonofo ai.

Ua toe faia lenei iloiloga ina ua tula’i mai ni faalavelave na maliliu ai i totonu o le iva masina, ni pagota e masalomia na fasiotia e se tasi.

O le aso 27 o Iuni o le tausaga nei, na lipotia mai ai le fasiotia o se pagota i le falepuipui i Mt Eden i Aukilani, ma ua molia ai se alii e 32 tausaga le matua i le fasioti tagata faamoemoeina.

Sa lipotia i le RNZ o nei alii uma e to’alua, lea ua maliu ma lē ua molia, sa tuufaatasi i la’ua i se sela ma la faaaogā se bunk bed, ae o la’ua uma e iai o la faafitauli tau i le mafaufau.

O le alii ua maliu sa taofia talu ai nei i le mental health unit i Whangarei sa faamalosia ai le faiga o ni togafitiga i lona mafaufau, ma sa taofia foi i le vaaiga a leoleo ina ua ia solia aiaiga o le tatala ai o ia i tua e faatali le aso e tula’i ai i le faamasinoga i ona moliaga; ae o le alii ua molia nei i le fasioti tagata faamoemoeina, e iloa uma foi e i latou o loo galulue i auaunaga tau le mafaufau.

O le alii o Andrew Chan Chui ua iva masina talu ona maliu mai i le falepuipui ma o lea ua sau le lipoti o le maliu o lenei alii, ma o se alii pagota e 23 tausaga le matua sa taofia faatasi ma Chan Chui i le sela, ua molia ai nei i le fasioti tagata faamoemoeina.

Sa tuuina atu se faafesili a le RNZ e tusa ai o le tulafono, le Official Information Act, i le saogalemu o le faiga lea o le momoe o pagota i moega bunk bed, ae na saunoa le komesina mo ia auaunaga, Leigh Marsh o lea faatulagana i moega e momoe ai pagota o se faiga ua leva lava ona iai i totonu o falepuipui i Niu Sila, ma e faapena foi i falepuipui i isi atunuu.

O loo faaaogā e le matāgaluea o falepuipui le faiga e ta’ua o le Shared Accommodation Cell Risk Assessment (SACRA) e iloilo ai pe fetaui poo talafeagai ona tuufaatasi ni pagota se to’alua i se sela.

Saunoa Marsh, o le SACRA e lē faapea ua suia ai faai’uga e faia e le aufaigaluega, ae o se meafaigaluega tāua e faaopoopo i le faia o se latou faai’uga ma tuuitiitia ai ni lamatiaga e ono tula’i mai.

O le meafaigaluega lenei o le SACRA e mafai ona faailoa ane ai ni lamatiaga e ono iai, ina ia iloilo e i latou o le a faia le faai’uga a o le’i tuuina atu se tagata e taofia faatasi ma le isi pagota i le sela e tasi.

O le iloiloga lena e mafai ona iloa uma ai faamatalaga e uiga i se tagata, e aofia ai tausaga o lona matua, le vasega tau le saogalemu e ono faavasega iai lea tagata, o lona tala’aga tau solitulafono, pe na falepuipui muamua, pe sa auai i ni kegi, ni mea o matilatila mai i ona foliga vaaia, pe iai ni mea e ono faapopoleina ai i lona soifua mālōlōina faalemafaufau, ma nisi lava mana’oga faapitoa e uiga i lenei tagata.

Atonu i se taimi mulimuli ane, ona sau lea i tua o se i’uga o lenei iloiloga o loo faagasolo.

Puna o Faamatalaga: https://www.rnz.co.nz/news/national/571850/tool-to-decide-whether-prisoners-suitable-to-share-cell-under-review

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

WATCH LIVE NOW

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required