Search

Ina pepese Aleluia ua fanau le tupu! Ua lata mai le aso e faamanatu ai le fanau mai o Iesu, lo tatou Alii Faaola. Le pepe o le Kerisimasi. Amata nei loa le taumafaiga, e faagata i le aso 20 o Tesema. O le a faia le se’i i le aso lava lena i le 10 i le taeao. (faitau manino aiaiga)

Photo: NZ Herald

To’atolu ua maliliu i le faama’i o le Meningitis i totonu Niu Sila

Ua lipotia ma faamaonia mai nei le maliliu ai o ni tagata se to’atolu i totonu o Aotearoa nei i le faama’i ua ta’ua o le meningitis i totonu o le 5 vaiaso.

Ma ua valaau ai nei e le to’atele le moomia ai ona amata faatulaga ma faatino tuipuipui mai nei faama’i. 

I ripoti mai le New Zealand Herald, na faamauina ai e to’alima ma’i ua faamaonia le aafia i le meningitis.

O le to’alua ua maliliu e ta’ua na maliliu mai le faama’i o le meningococcal meningitis a o le tasi na maliu mai le pneumococcal meningitis, e pei ona faamauina o se tasi o i latou nei o se talavou i Waikato, na maua i le faama’i i le mae’a ai ona aafia i le faama’i pepesi o le flu.

Lipotia, o le isi o loo aofia i ē ua mama’i o se tamaitiiti a’oga i Kalaiesitete, ma o loo taofia pea ma togafitiga i le maota gasegase; ina ua amata ona vaaia āuga o le  meningococcal i le uma ai o se tasi o taamilosaga lakapi. 

Ua lapata’ia ai nei e le faalapotopotoga o le Meningitis Foundation Aotearoa NZ le lautele, e matua’i aafia lava nai fanauiti, o tagata Māori ma tagatānuu Pasefika, faapea nai tuaa sinasina poo tagata matutua, mai i lenei faama’i; ma o le a maualuga ai foi le numera e ono fano o latou soifua ma aafiaga tumau e aafia ai i latou, e pei o le aafia ai o le fai’ai se’i tulou. 
Faamatala e le ta’ita’ifono o le faalapotopotoga ia Gerard Rushton lona faanoanoa tele i le maua ai o tagata ma isi ua maliliu i le faama’i ma ia ta’ua sa tatau lava ona faasolo tuipuipui o le meningitis semanū e lavea’iina mai ola o nai tagata ua maliliu. 

I le taimi nei, e lē o mafai e le auaunaga e nafa ma le fetuuna’ia o vailaau ma tuipuipui – le Pharmac NZ ona aumai ni vailaau mo le meningococcal talu ai e lē tele se tupe na faamatuu ese mo lea ituaiga gasegase ma ua lē mafai ai e le to’atele o aiga ona maua se faamāmā avega i puipuiga mai i lea faama’i. 

 Ua faamaonia mai i ripoti le talosagaina ai e le faalapotopotoga le tatau ai ona faatupe ma iai le fesoasoani i tuipuipui mo tupulaga talavou mai le 13 i le 25 tausaga le matutua. 

Ma ua latou tatalo ai i le malo ina ia tatau ona o latou savalia ia fuafuaga, auā a leai, o le a vaaia le to’atele o tagata o le a fano soifua.

Ua faamauina foi le tuu atu ai o fautuaga mo aiga, o a’oga ma le lautele ina ia mataala ma afai ae alia’e ni āuga o le faama’i e pei o le tigā tele o le ulu, pata o le tino, e lē mafai ona minoi le ua poo le stiff neck, ma le segaia o mata i mōlī, light sensitivity, ona vave ave lea e fai togafitiga.

Puna o Faamatalaga: https://www.nzherald.co.nz/nz/three-deaths-from-meningococcal-meningitis-reported-in-nz-in-past-five-weeks/A4FEU54QI5HB5ABMWNI6DXX4TM/?fbclid=IwY2xjawM-lTVleHRuA2FlbQIxMABicmlkETFrNGpPOG9tMGNUbVRVNzlNAR4a3jD6JONipA9W22V9T4vcKuf3Dah-wD2xN5TGHRVY3UdW7VmLBAFsuDzZAA_aem_1F4NRi9xunyo_L4dMyps_w

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

Tala sili ona faitaulia

WATCH LIVE NOW

Keep uptodate with Radio Samoa activity & promotion

* indicates required