Faasolo taaloga a le itumalo o Manurewa, e tauala mai le polokalame a le Rewa Sports Development o loo faafoeina e le ASA Foundation

Ua faalauiloa mai nei le amata faasolo ai o taaloga i totonu o Manurewa. I se faalauiloa mai sui o le ASA Foundation, o loo faailoa ai o nei polokalame o se vaega o le polokalame ua ta’ua o le Rewa Sports Development e pei ona faafoeina e le faalapotopotoga a le ASA Foundation. I le […]
Filifilia Miracle Faiilagi e avea ma kapeteni o le ‘au a le Moana Pasifika mo le tausaga 2026

Ua faamaonia mai nei le filifilia ai o le alii taalo lakapi o Miracle Faiilagi e avea ma kapeteni o le ‘au a le Pasifika i Niu Sila nei o le Moana Pasifika mo le taamilosaga a le DHL Super Rugby Pacific. I se pepa o faamatalaga mai le Moana Pasifika, o loo ta’ua ai le […]
Pu’e ma taofia faapagota se talavou e 16 tausaga le matua, ona o le ave taavale mata’utia; maua ai foi maruana i le taavale

Ua tuuina atu nei se talavou e 16 tausaga le matua, i le vaega o le auaunaga o leoleo e nafa ma matāupu i tupulaga talavou ina ua maua e leoleo lea talavou mai sa latou tuliga, na taumafai lea tamaitiiti e 16 tausaga le matua, e sola ese mai ma leoleo e ala i […]
$4.1 miliona le tau aofa’i o fuālaau faasāina na taofia e leoleo i Wairarapa

Ua taofia nei e leoleo le oo atu lea i le 820 lita o le ituaiga o fuālaau faasāina ua faatulaga i lalo o le Class B ua ta’ua o le GBL, ina ua tuuina atu e se sui o le mamalu lautele ni faamatalaga ma ni masalosaloga i gaioiga a ē o loo aafia i […]
Faia le faai’uga e tapē pe faalalo le oo atu i le 11 o tafolā, na pa’ulia i le matāfaga i Farewell Spit

Ua lipotia mai nei le taunuu ai o le komiti faapea le ‘au su’esu’e ma le ‘au popoto i figota o le sami i le faai’uga ua tatau loa ona tapē pe faalalo i’a o tafolā na pa’ulia i le matāfaga. Ta’ua o ia tafolā na pa’ulia i le po o le Aso Sa aga’i mai i […]
Suia mai o se tagata taalo pasiketi polo agai e avea ma se tagata taalo o le lakapi Amerika

O se tala fiafia mo Niu Sila, o le filifilia ai o se alo o le atunuu e auai ma taalo mo le ‘au a le Washington State University. O lē ua faamanuiaina o le alii o Nathaniel Salmon, o se alii 21 tausaga na fanau ma ola a’e iinei i Aotearoa i Porirua. Fa’aalia i ripoti ma faasalalauga, o se mataupu uiga ese foi lea i tala faasolopito i le taaloga o lakapi Amerika poo le American football, ona o la le itu- o Nathaniel e le’i taalo faatasi i lea taaloga, ae na taalo ma ua tele tausinioga ua auai ai mo le pasiketi polo poo le […]
Aafia se isi auaunaga a le Soifua Mālōlōina i gaioiga faasolitulafono- faatekonolosi

Ua lipotia mai nei le faaopoopo atu o se isi auaunaga faalesoifua mālōlōina a Niu Sila i le faafitauli o le aafia ai o faamatalaga ma faamaumauga a tagata e aotova’a atu mo togafitiga ma siaki i gaioiga solitulafono o le ave faagaoi ai o ia faamaumauga tāua tauala i auala faatekonolosi-cyber attack. O lea auaunaga ua ta’ua o le Canopy Health, ma o se auaunaga tuma’oti aupito i telē lea i le atunuu ua aafia i ia gaioiga; peita’i o le mea mata’utia i lenei mataupu, o le toatele o gasegase ma tagata lautele faatoa faailoa atu iai latou le mea ua tupu a ua atoa le 6 masina talu ona alia’e mai o lenei mataupu. Faamaonia e le auaunaga a le Canopy Health o le aso 18 o Iulai 2025 na o latou faamauina ai gaioiga nei o le taumafai e ‘ave faagaoi o faamaumauga ma le su’esu’eina e aunoa ma le faatagaga o faamaumauga a gasegase (unauthorised access to part of its administrative systems) i le mae’a ai o […]
Ogaoga le sasao o le afi na taumafai atu ai sui o le Tineimū e tineia i faaitū o Canterbury

E toatele ni sui o le Tineimū ma Faalavelave Tutupu Faafuase’i, na tali ma taumafai e tapē se mū tele i itu mātū o Canterbury i nofoaga o Rotherham. Māua le sasao tele o lea afi ma le tulaga ogaoga na iai i le Aso Sā, amataga foi o lenei vaiaso, talu ai foi tulaga vevela ua iai le atunuu. I ripoti, na faamauaina ai na tula’i mai lea faalavelave i le ‘afa tonu o le itula e 2 i le aoauli, ma na aafia ai se fale’apa ma sasao i le 100 eka o le fanua o lea nofoaga. Ta’ua le oo atu i le 17 taavale tineimū na taumafai atu e tali i lenei mū tele, ma e faapea na faato’a maua lava e to’a i le 6 i le afiafi. E lē gata ina tali atu sui o faalavelave faafuase’i i le lau‘ele’ele ae na māua le […]
Tālia le tōlaulauina o le faasalaga a Moeaia Tuai, i ona moliaga o sauāga matagā ma le faapologaina o tagata na i lalo o lana vaavaaiga

E 63 tausaga o se matai Samoa, ua molia i le tulafono i le tele na’uā o ana soligatulafono ua aafia ai nisi o tagata i totonu o Niu Sila. O lē o loo aafia i le tulafono o le alii o Moeaia Tuai, e 19 moliaga e fesoota’i i sauāga matagā ua faamaonia e le faamasinoga ma le 2 moliaga e fesoota’i i gaioiga o lona faia o tagata o loo i lalo o lana vaavaaiga faapei o ni tagata pologa. O lenei i’uga na faamautūina ma faamaonia ona o tulaga mata’utia tele ma le ogaoga o gaioiga a lea tagata sa faia faasaga i nisi tagata Samoa se to’alua. I lenei matāupu e faapea, na taofia faamalosi e Tuai tusifolau, o totogi, faasā pe tapu foi ona o i se mea i la’ua, poo le talanoa atu foi i nisi o tagata. Faamauina gaioiga taufaamata’u a Tuai na faia i nai tagata ua aafia, e ala i le toe faafo’i o […]
To’atolu alii iloga o ata tifaga, ua manu’ia lo latou faatauina o le Auckland Film Studios

Ua manu’ia mai nei le ono faatau atu o le Auckland Film Studios i nisi o tagata iloga o ata tifaga i Niu Sila nei ma Hawaii – o i latou o Cliff Curtis, Taika Waititi ma Jason Momoa O lenei fale poo studio, e faamauina e onaina e le laulauafono a Aukilani- le […]
Faalauiloa polokalame mo le faamanatuina o Malu o le Malo i le atunuu ma le Pasefika
E lē tau faailo le faamanatuina pea i lea tausaga ma lea tausaga o le aso e manatua ai le tautua o malu o le malo i Niu Sila ma atunuu o le Pasefika – le Police Remembrance Day. E pei ona faamanatuina i le aso 29 o Setema. Ma o se aso e patipatia ai […]
Auai Niu Sila i polokalame faalea’oa’oga faamiliteri i le atu Asia
E silia ma le 130 sui o le vaega o puipuiga poo le vaega’au a Niu Sila nei ua agai atu e auai i se polokalame fa’alea’oa’oga i le atu Asia poo le Southeast Asia. O lea polokalame ua faaigoaina o le Exercise Bersama Lima 25, o se polokalame tu’ufa’atasi tau militeri e pei ona […]
Suaina le eleele e fausia ai fale mo aiga ma tagata galulue i puipuiga o le atunuu
Ua aloaia ma ua suaina le eleele mo se tasi o galuega a le vaega o puipuiga poo le Defence Force e tusa ai ma le fausia lea o ni fale mo aiga a i latou o loo galulue i lalo o lenei auaunaga. I se pepa o faamatalaga mai le Vaega o Puipuiga, na […]
Folau atu le Ngahiraka Mai Tawhiti mo Samoa
O le Aso Lulu o lenei vaiaso na tuua ai e le vaa o le Ngahiraka Mai Tawhiti Tāmaki Makaurau e faimalaga atu mo Samoa. O se faigāmalaga na ta’ua o le a saga faatuputeleina ai lo latou agaga fesoota’i ma o latou tua’ā mai anamua, aemaise o a latou tū ma aga i fanua […]
Mae’a galuega o le faalauteleina o le malae mo vaalele i le malaevaalele i Aukilani
Ua tatala aloa’ia nei le isi itu o le malaevaalele, ma o lenei galuega o le faalauteleina o le malae mo vaalele poo le airfield i Aukilani. Ma ua faamauina o se galuega aupito i telē ma maoa’e, talu ai o se taimi muamua lea ua mafai ai ona faatino lenei galuega talu ona fausia […]
Pu’e faapagota se alii, ona o se feseesea’iga ua tauau ina lepeti ai le saogalemu o lona aiga
Ua taofia nei e leoleo se alii i Kalaisitete, na pu’e faapagota, e afua mai i se feeseesea’iga a se aiga, na tauau ina iai popolega o le lepeti ai o le saogalemū o tagata na iai faatasi ma lenei alii. Ta’ua i faamatalaga na vave valaau e tagata na faalogoina le vevesi leoleo ona […]
$58 miliona le tau aofa’i o laau maruana na maua ma taofia e leoleo ia latou osofa’iga
E oo atu i le 10 tone le mamafa o laau faasāina o le maruana na maua ma taofia e leoleo mai ni o latou osofa’iga i totonu o Aukilani nei. O se osofa’iga na faatulaga e taofia ai le tele o gaioiga solitulafono a le tele o vaega o loo faatulaga poo organised crime […]
Valaau mo tagata Pasefika e tutūfaatasi ma aga’i atu e tala’i le talalelei o le Atua; faia galuega faamisiona i atunuu eseese
O le afiafi o le Aso Lua o lenei vaiaso na faataunuuina ai le ‘aiga ae o se faatasiga tele a sui uma o le Pacific2Nations. O se faatasiga e lē gata ina patipatia ai le galuega fitā o loo faatino pea e le laulauafono a lenei faalapotopotoga, ae o se potopotoga na aumai faatasi […]
Tatala aloa’ia se faaaliga ua ta’ua o le Lupe i Vao Ese
Ua tatala aloa’ia nei i faletusi a Laulauafono a Aukilani – Auckland Council Libraries se faaaliga o measina ma galuega a tagatānuu mai le Pasefika ua faaigoaina o le Lupe i Vao Ese. Na amata faufau ma tuufaatasia lenei faaaliga tele i le 2 tausaga talu ai, ma o loo faaalia ai galuega ma taleni […]
Tuu atu le tau’au fesoasoani a sui o le New Zealand Defence Force mo galuega tetele i le Atu Kuki
E silia ma le 30 sui o le vaega o puipuiga a Niu Sila – le New Zealand Defence Force ua taunuu atu nei i le motu o Ma’uke i le Atu Kuki mo nisi o galuega toe faaleleia o loo fuafua mo lea itu o le motu. Faamauina i se pepa o faamatalaga ma […]
Faitau afe foma’i sinia ua alu le solo tetee mo le 48 itula
O le Aso Lua o lenei vaiaso na amata faasolo ai se solo tetee foma’i sinia ma foma’i nifo i itu uma o le atunuu. E lata i le 6000 foma’i sinia na alu a latou savali e faaalia pea o latou lagona lē fiafia ma le tetee atu i feutaga’iga ia latou totogi e […]
Faalauiloa fuafuaga fou, e mafai ai ona malaga mai tagata e iai tomai faapitoa i galuega mai fafo e aumau ai i Aotearoa
E ui i le sau ai o fuafuaga fou a le malo mo ē o overstayers, ae o le asō lea na faalauiloa mai ai e le malo e ala i le tama’ita’i minisita ia Erica Stanford le faaopoopo ai o nisi o vaega e fesoasoani i tagata galulue i tomai faapitoa e aumau ai […]
Upuia e i latou o loo faufautua mo tagatānuu mai fafo tulafono fou a le malo i le tipoti ese atu o tagata ma Niu Sila
Ua faitioina nei e le to’atele o faufautua mo tagatānuu mai fafo i totonu o Niu Sila nei se fuafuaga o se tulafono taufaaofi mo faigamalaga – le Immigration Act. I se ripoti mai le leitio faavaomalo a Niu Sila, na faamanino mai ai o lenei tulafono taufaaofi, e faapea o le a faigofie ai […]
To’atolu ua maliliu i le faama’i o le Meningitis i totonu Niu Sila
Ua lipotia ma faamaonia mai nei le maliliu ai o ni tagata se to’atolu i totonu o Aotearoa nei i le faama’i ua ta’ua o le meningitis i totonu o le 5 vaiaso. Ma ua valaau ai nei e le to’atele le moomia ai ona amata faatulaga ma faatino tuipuipui mai nei faama’i. I ripoti […]
Manuia taumafaiga a paaga faavaomalo i le taofia o faatinoga faasolitulafono tau nakoti
E lē o mālōlō lava galuega faatino a auaunaga a le Matāgaluega o Leoleo ma Ofisa o Tiute e taumafai e taofi le tele o gaioiga fasolitulafono tau nakoti mai le oo mai i laufanua o Niu Sila, e pei ona vaaia ai le tele o galuega faatino. Ae o lea foi, ua faamaonia mai le […]
Faafeiloa’i leoleo fou mo ofisa i Southland
E 17 malu o le malo fou, poo constables, ua amata aloa’ia nei ona galulue i Southland, i le mae’a ai ona faatino o se feiloa’iga mihi whakatau i Invercargill. O lea faatasiga tāua na auai atu ai sui maualuluga o le ofisa e aofia ai le Ta’ita’i Leoleo, Superintendent Jason Guthrie, e pei ona ia […]
11 tagata na pu’e faapagota e leoleo mai se galuega tele na faatino mo le 5 masina
I le faai’uga o le vaiaso talu ai sa faamautū mai ai le atoaga o le galuega tele ma le umi a malu o le malō ma le ofisa o tiute, lea na faamaonia ai taofia ma pu’e faapagota ai o ni tagata, ma le maua ai o ni laau malosi, o fualaau faasāina ma […]
Mautū sa’ili’iliga a le pule o maliu i le mafua’aga o le maliu ai o se tinā Ueligitone
Ua faamaonia mai nei e le pule o maliu poo le coroner le mafua’aga na maliu ai o se tinā, 43 tausaga le matua mai Ueligitone. O lenei tinā e suafa ia Amber-Leigh Hunwick, ma e tusa ai ma ripoti, o lenei matāupu na aafia ai lea tinā, e faapea sa tula’i mai a o […]
Molimauina e le to’atele se haka, na sa’afi ai i le alii na tagatavaleina o Charlie Kirk
E faitau afe tagata na molimauina le alu o so latou solo i Lonetona e faaali lo latou valevale alofa i se tasi o tagata Amerika, o sē ua iloga i ana tautalaga ma faatasiga ina ua tagatavaleina o ia i le vaiaso ua tuana’i, le alii o Charlie Kirk. Ma o se tasi o […]
Faataunuuina i le vaiaso a sau nei se faatasiga tāua ua faaigoaina o le Pacific 2 Nation Partnership
E lē o toe mamao ona faataunuuina lea o le faatasiga tele ua faaigoaina o le Pacific 2 Nation Partnership, e pei ona faamoemoe atu ai le to’atele o sui o le Pasefika, o faalapotopotoga ma sui o ekalesia eseese. O lenei faamoemoe o le a faatino lea i le Aso Lua 23 o Setema, […]