Faalētonu auala faatekonolosi a le Ofisa o Femalagaa’iga a Niu Sila ua faatuai ai ona maua visa; to’atele na talosaga ae ua lē mafai ona malaga

Ua lipotia mai e le Radio NZ le fetaia’i o le Ofisa o Femalagaa’iga a le atunuu ma faafitauli i se tasi o a latou auala faatekonolosi, le NZ – ADEPT visa-processing system. Ua faamauina o lea auala faatekonolosi o se vaega fou faato’ā amata faatino mai, ma ua tele tagata malaga ua aafia a latou […]
Sasao ane se afi mai se loli la’u pusaoloa i le faaitu e lata ane i le uafu a Aukilani

Na maitauina i ata pu’e i luga o upega tafa’ilagi ma faasalalauga a le NZ Herald o loo faaalia ai le sasao ane o le afi i se tasi o loli la’u pusaoloa (truck cab) ua matua’i faaleagaina ai o lea loli tele. Faamauina na tula’i lea faalavelave i le faaitu e lata ane lava […]
Lata i le 7000 tagata penisiona na tetelē seleni na o latou totogia talu ai se faaletonu a le IRD

Ua lipotia mai nei, e lata i le 7,000 tinā ma tamā matutua penisiona ua faaopoopo a latou tupe e totogi i lafoga. Faamauina e lē o se vaega e tatau ona tupu, e māfua ona tetele ia lafoga ona o se faalētonu i le faatautaia ai o faiga masani i galuega a le IRD. […]
50% le maualuga e ono oo iai le numera o tagata e maua i le kanesa i Niu Sila, i le isi 20 tausaga o lumana’i

Ua faamauina i lipoti a le leitio faavaomalo a Niu Sila, i le tuuina mai o faamaumauga a le Cancer Control Agency, le ono siitia ai o le numera o tagata e faamaonia le maua i le gasegase o le kanesa i tausaga ta’itasi i le 50%, mai le 30,000 o loo iai i le […]
Tuuina faavavevave mai e leoleo se talosaga i le tau sa’ilia ai o le tamaitiiti e 7 tausaga le matua

Ua tuuina faalaua’itele mai e le auaunaga a leoleo se talosaga i le tau sa’ilia ai o Tyrese o se tamaitiiti e 7 tausaga le matua mai Hamilton, na leiloa mai i le Aso Lulu o lenei vaiaso. Poo le itula e 4 i le afiafi lea na iloa ai e le aiga le leiloa […]
Upuia e tagatānuu i Aukilani le taofi soo o femalagaa’iga o nofoaafi; ua valaau ai le tatau ona feoa’i pasi e aunoa ma le totogi o pasese

Ua faalauiloa faalaua’itele nei taimi o le a tapunia ai auala o femalagaa’iga i nofoaafi i le aga’i atu i aso fiafia o lenei tausaga, e pei ona faamauina o le a taofia uma trains mai le feoa’i e amata mai le aso 27 o Tesema se’ia pā’ia le aso 18 o Ianuari 2026. E […]
26,000 tagata Kiwi ua lapata’ia ona o aafiaga i ia latou masini eletoroni ua aafia i se vaega ua ta’ua o le melware infection

E oo atu lava i le 26,000 tagatānuu Niu Sila na faafesoota’i e sui o le National Cyber Security Centre, ina ua o latou māua se polokalame faatekonolosi – ua ta’ua o le malware infection ua aafia ai a latou masini eletoroni. Faamauina o lea polokalame faatekonolosi poo le software e igoa o le Lumma Stealer, o […]
Faasala e nofo vaavaai i le fale mo le fā masina; auai i gaioiga o le faaoolima sesē i se isi tagata

Ua faasala nei e le faamasinoga le alii talavou ia Sheldon Roma mo le 4 masina, e nofo vaavaaia ai i le fale poo le home detention; i lona auai i se gaioga matuiā ua aafia ai se isi tagata. O se faatinoga ua faaigoaina e le faamasino o loo nafa ma lea matāupu o […]
Faalogoina le malosi o le vevela; maitauina le oo lava i le 30 tikeri lona malosi i lenei vaitau māfanafana

Ua faamauina le fetaia’i o le Niu Sila ma le malosi tele o le vevela i lenei vaitau māfanafana; aemaise le aga’i mai ai i le faai’uga o le tausaga. Ua oo mai ai ma faamaumauga a le Ofisa o le Vaaitau, ua faaalia ai le oo atu lava i le 30 tikeri le vevela […]
Faasolo su’esu’ega i le maua ai o se tino maliu i se fale na aafia i se mū i New Lynn
Ua amata nei su’esu’ega a le auaunaga o malu o le malo, i le maua ai o se tino maliu i se tasi o fale na aafia i le afi i New Lynn. Faamauina na valaau ane le vaega o tinemū ma faalavelave tutupu faafuase’i i se tuātusi, o le nofoaga i le faaitu o […]
Molia i se alii i se matāupu e aafia ai se laaumalosi

Ua molia nei e leoleo se alii 20 tausaga le matua i lona faaoo o ni manu’aga ma le loto iai i se isi tagata, e pei ona māua lona fana ai o lē ua aafia i se laaumalosi i Papakura. Ta’ua i lipoti mai leoleo, na o latou maua atu se alii ua manu’a […]
Ua patipatia ma faailogaina le maua mo le ulua’i taimi e aiga Pasefika o ni fale fou i Porirua; ua atagia ai o latou faasinomaga ma aganuu
Ua faamauina i talafaasolopito, le mae’a ma le manuia o se tasi o poloketi tele a le faalapotopotoga i Niu Sila nei, le Central Pacific Collective (CPC) – o le mae’a fausia ai o fale e 18 i le itu i Sasa’e o Porirua i Ueligitone – o se fuafuaga o loo faatautaia e tauala mai […]
45 kilokalama le mamafa o le fualaau faasāina o le cocaine na taofia i le uafu i Tauranga
Ua faamaonia mai nei e ala i se faasalalauga i luga o upega tafa’ilagi a le Ofisa o le Tiute, lo latou taofia ai o ni pauta faasāina o le ‘aisa poo le cocaine na aumai e ala i se uta, o se shipping container na taunuu mai i le uafu i Tauranga i le […]
To’atolu alii iloga o ata tifaga, ua manu’ia lo latou faatauina o le Auckland Film Studios

Ua manu’ia mai nei le ono faatau atu o le Auckland Film Studios i nisi o tagata iloga o ata tifaga i Niu Sila nei ma Hawaii – o i latou o Cliff Curtis, Taika Waititi ma Jason Momoa O lenei fale poo studio, e faamauina e onaina e le laulauafono a Aukilani- le […]
Faalauiloa polokalame mo le faamanatuina o Malu o le Malo i le atunuu ma le Pasefika
E lē tau faailo le faamanatuina pea i lea tausaga ma lea tausaga o le aso e manatua ai le tautua o malu o le malo i Niu Sila ma atunuu o le Pasefika – le Police Remembrance Day. E pei ona faamanatuina i le aso 29 o Setema. Ma o se aso e patipatia ai […]
Auai Niu Sila i polokalame faalea’oa’oga faamiliteri i le atu Asia
E silia ma le 130 sui o le vaega o puipuiga poo le vaega’au a Niu Sila nei ua agai atu e auai i se polokalame fa’alea’oa’oga i le atu Asia poo le Southeast Asia. O lea polokalame ua faaigoaina o le Exercise Bersama Lima 25, o se polokalame tu’ufa’atasi tau militeri e pei ona […]
Suaina le eleele e fausia ai fale mo aiga ma tagata galulue i puipuiga o le atunuu
Ua aloaia ma ua suaina le eleele mo se tasi o galuega a le vaega o puipuiga poo le Defence Force e tusa ai ma le fausia lea o ni fale mo aiga a i latou o loo galulue i lalo o lenei auaunaga. I se pepa o faamatalaga mai le Vaega o Puipuiga, na […]
Folau atu le Ngahiraka Mai Tawhiti mo Samoa
O le Aso Lulu o lenei vaiaso na tuua ai e le vaa o le Ngahiraka Mai Tawhiti Tāmaki Makaurau e faimalaga atu mo Samoa. O se faigāmalaga na ta’ua o le a saga faatuputeleina ai lo latou agaga fesoota’i ma o latou tua’ā mai anamua, aemaise o a latou tū ma aga i fanua […]
Mae’a galuega o le faalauteleina o le malae mo vaalele i le malaevaalele i Aukilani
Ua tatala aloa’ia nei le isi itu o le malaevaalele, ma o lenei galuega o le faalauteleina o le malae mo vaalele poo le airfield i Aukilani. Ma ua faamauina o se galuega aupito i telē ma maoa’e, talu ai o se taimi muamua lea ua mafai ai ona faatino lenei galuega talu ona fausia […]
Pu’e faapagota se alii, ona o se feseesea’iga ua tauau ina lepeti ai le saogalemu o lona aiga
Ua taofia nei e leoleo se alii i Kalaisitete, na pu’e faapagota, e afua mai i se feeseesea’iga a se aiga, na tauau ina iai popolega o le lepeti ai o le saogalemū o tagata na iai faatasi ma lenei alii. Ta’ua i faamatalaga na vave valaau e tagata na faalogoina le vevesi leoleo ona […]
$58 miliona le tau aofa’i o laau maruana na maua ma taofia e leoleo ia latou osofa’iga
E oo atu i le 10 tone le mamafa o laau faasāina o le maruana na maua ma taofia e leoleo mai ni o latou osofa’iga i totonu o Aukilani nei. O se osofa’iga na faatulaga e taofia ai le tele o gaioiga solitulafono a le tele o vaega o loo faatulaga poo organised crime […]
Valaau mo tagata Pasefika e tutūfaatasi ma aga’i atu e tala’i le talalelei o le Atua; faia galuega faamisiona i atunuu eseese
O le afiafi o le Aso Lua o lenei vaiaso na faataunuuina ai le ‘aiga ae o se faatasiga tele a sui uma o le Pacific2Nations. O se faatasiga e lē gata ina patipatia ai le galuega fitā o loo faatino pea e le laulauafono a lenei faalapotopotoga, ae o se potopotoga na aumai faatasi […]
Tatala aloa’ia se faaaliga ua ta’ua o le Lupe i Vao Ese
Ua tatala aloa’ia nei i faletusi a Laulauafono a Aukilani – Auckland Council Libraries se faaaliga o measina ma galuega a tagatānuu mai le Pasefika ua faaigoaina o le Lupe i Vao Ese. Na amata faufau ma tuufaatasia lenei faaaliga tele i le 2 tausaga talu ai, ma o loo faaalia ai galuega ma taleni […]
Tuu atu le tau’au fesoasoani a sui o le New Zealand Defence Force mo galuega tetele i le Atu Kuki
E silia ma le 30 sui o le vaega o puipuiga a Niu Sila – le New Zealand Defence Force ua taunuu atu nei i le motu o Ma’uke i le Atu Kuki mo nisi o galuega toe faaleleia o loo fuafua mo lea itu o le motu. Faamauina i se pepa o faamatalaga ma […]
Faitau afe foma’i sinia ua alu le solo tetee mo le 48 itula
O le Aso Lua o lenei vaiaso na amata faasolo ai se solo tetee foma’i sinia ma foma’i nifo i itu uma o le atunuu. E lata i le 6000 foma’i sinia na alu a latou savali e faaalia pea o latou lagona lē fiafia ma le tetee atu i feutaga’iga ia latou totogi e […]
Faalauiloa fuafuaga fou, e mafai ai ona malaga mai tagata e iai tomai faapitoa i galuega mai fafo e aumau ai i Aotearoa
E ui i le sau ai o fuafuaga fou a le malo mo ē o overstayers, ae o le asō lea na faalauiloa mai ai e le malo e ala i le tama’ita’i minisita ia Erica Stanford le faaopoopo ai o nisi o vaega e fesoasoani i tagata galulue i tomai faapitoa e aumau ai […]
Upuia e i latou o loo faufautua mo tagatānuu mai fafo tulafono fou a le malo i le tipoti ese atu o tagata ma Niu Sila
Ua faitioina nei e le to’atele o faufautua mo tagatānuu mai fafo i totonu o Niu Sila nei se fuafuaga o se tulafono taufaaofi mo faigamalaga – le Immigration Act. I se ripoti mai le leitio faavaomalo a Niu Sila, na faamanino mai ai o lenei tulafono taufaaofi, e faapea o le a faigofie ai […]
To’atolu ua maliliu i le faama’i o le Meningitis i totonu Niu Sila
Ua lipotia ma faamaonia mai nei le maliliu ai o ni tagata se to’atolu i totonu o Aotearoa nei i le faama’i ua ta’ua o le meningitis i totonu o le 5 vaiaso. Ma ua valaau ai nei e le to’atele le moomia ai ona amata faatulaga ma faatino tuipuipui mai nei faama’i. I ripoti […]
Manuia taumafaiga a paaga faavaomalo i le taofia o faatinoga faasolitulafono tau nakoti
E lē o mālōlō lava galuega faatino a auaunaga a le Matāgaluega o Leoleo ma Ofisa o Tiute e taumafai e taofi le tele o gaioiga fasolitulafono tau nakoti mai le oo mai i laufanua o Niu Sila, e pei ona vaaia ai le tele o galuega faatino. Ae o lea foi, ua faamaonia mai le […]
Faafeiloa’i leoleo fou mo ofisa i Southland
E 17 malu o le malo fou, poo constables, ua amata aloa’ia nei ona galulue i Southland, i le mae’a ai ona faatino o se feiloa’iga mihi whakatau i Invercargill. O lea faatasiga tāua na auai atu ai sui maualuluga o le ofisa e aofia ai le Ta’ita’i Leoleo, Superintendent Jason Guthrie, e pei ona ia […]