Ua aumai nei e le Matāgaluega o A’oga a latou faamaumauga e tusa ai ma le numera o fanau e ta’i 15 tausaga ua filifili e faamuta a latou a’oa’oga.
I faamaumauga o le tausaga 2023 ma le tausaga talu ai 2024, na vaaia ai, e maualuga atu le numera o fanau ua aga’i ese ma ua lē toe auai i a’oga nai loo le tausaga 2007.
Ta’ua, o le ulua’i sa’ili’iliga ma su’esu’ega a le Matāgaluega o A’oga na faamauina ai e 1,376 fanau a’oga, o i latou e le’i oo atu i le ta’i 16 tausaga le matutua na mafai ona lē toe aga’i ma auai i a’oga, i le tausaga na te’a nei.
Ae sa toe faailo le iai o nisi mai lea numera na toe aga’i i a’oa’oga.
I le tausaga 2023, e 1,291 fanau ta’i 15 tausaga le matutua na tuu iai se faatagaga e tuua ai a’oga.
Ona o nei itu, ua faatulaga ai le maualuga tele o le numera o fanau a’oga e aga’i ese mai a’oa’oga.
O Maori o loo maualuga ai lea numera, i le 47 i le 1000 o fanau 15 tausaga o loo aofia i lea vaega, pe tusa lea ma 761 o fanau i totonu o le tausaga 2023.
Faailo foi i sa’ili’iliga o le faaitu o Northland o loo maualuga ai lava le numera o fanau e aga’i ese i le 61 i le 1000 sosoo atu ai ma Nelson i le 42 ma Bay of Plenty i le 41.
I le lipoti o le tausaga o le 2023 na faaalia ai o le tele o a’oga na faatulaga o nisi o a’oga o loo fetaia’i ma faafitauli lautele ma o nisi nei o mafua’aga na maualuga ai le numera i fanau a’oga e aga’i ese, i lona faatulagaga mai le 150 aga’i i le 350 i le 1000 o fanau 15 tausaga le matutua.
Puna o Faamatalaga: https://www.rnz.co.nz/news/national/563604/highest-number-of-15-year-olds-drop-out-of-school-since-2007