Ua tuuina mai nei se ripoti a le Matāgaluega o Agafesoota’i, i le faatupula’ia pea o le numera o fanau o loo ola matitiva i totonu o Niu Sila i le taimi nei.
I faamaumauga e tusa ma le 170,000 tamaiti o loo feagai ma lea faafitauli i le atunuu, ua siitia le pasene mai 11 pasene i le tausaga e 2021 agai i le 13 pasene i le tausaga e 2024.
O lona uiga ua silia ma le 47,500 fanau ua toe faaopoopo talu mai le tausaga e 2022.
Saunoa le Komesina o le Komisi mo Fanauiti, Dr Claire Achmad, o se tulaga matagā ma le “maasiasi tele mo le atunuu”, ona e iai tamaiti o loo fia’aai, nonofo i fale mālūlū ma susū e lē o malu lelei ai nai fanau, ma ua maua i gasegase e mafai ona togafitia ae sa lē tatau lava ona maua ai se tamaitiiti.
Faailoa e le Komesina, o le fetaia’i o fanau ma nei faafitauli, o le a vaaia ai le aafia o a’oa’oga, o le soifua mālōlōina lelei o fanau, aemaise o avanoa e ono maua ai ni galuega i le lumana’i.
Ua ia talosagaina vaega faaupufai uma ina ia galulue faatasi e faia se fuafuaga alualu mamao mo le faaitiitia o le ola matitiva o fanau (child poverty).
E ui o loo maualalo pea le numera e tusa ai ma faatulagaga a le Iuni o Europa i fanau e fetaia’i ma tulaga faigatā (European Union average for child hardship), ae ua tele atunuu ua maualuga atu le numera ua iai nei nai lo o Niu Sila.
Puna o Faamatalaga:https://www.rnz.co.nz/news/politics/781462/report-on-child-poverty-reveals-national-shame-children-s-comissioner-says

























































































